Izjava predsjednika Zorana Milanovića da Hrvatski sabor ne bi trebao ratificirati ugovor o pridruživanju Finske i Švedske sve dok se ne promijeni izborni zakon u BiH izazvala je cijeli niz reakcija u zemljama članicama NATO-a koje su odmah reagirale i tražile pojašnjenje od hrvatske Vlade, a i jučer tijekom dana vodile su se diskusije iza zatvorenih vrata na kojima su pokušali sagledati Milanovićev stav. Prvi su, naravno, reagirali Finci, a potom i Šveđani. S finskim veleposlanikom u Hrvatskoj, ali i u BiH, koju pokrivaju nerezidencijalno iz Zagreba, Kalleom Kankaanpääom jučer smo razgovarali o reakcijama na predsjednikovu izjavu, finskom putu u NATO, ali i stavovima o BiH, s kojom ih je Milanović doveo u korelaciju.

Večernji list: Kako tumačite izjavu predsjednika Milanovića?

Ne mogu je komentirati, ali bih htio naglasiti da u Finskoj trenutačno traju vrlo aktivne javne i parlamentarne rasprave o promjeni situacije oko sigurnosne politike. Vlada je nedavno usvojila izvješće o promjenama u sigurnosnom okruženju i dostavila ga parlamentu na razmatranje. Izvješće ocjenjuje temeljne promjene u vanjskoj i sigurnosnoj politici Finske nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali ne uključuje zaključke niti predstavlja nove smjernice sigurnosne politike. Pretpostavljamo da će rezultat rasprave biti gotov do svibnja. A onda je na predsjedniku i na vladi da donesu zaključke, a po svemu sudeći, vrlo je vjerojatno da će Finska tražiti članstvo u NATO-u.

Večernji list: Kolika je podrška pridruživanju NATO-u?

Po najnovijoj anketi više od 60 posto Finaca je za ulazak u NATO, a više od polovine parlamentaraca je javno izreklo svoj stav da žele našu državu u Savezu. Iako nismo članica, godinama smo NATO partneri, naša je suradnja čvrsta i bliska, a neprestano produbljujemo i veze. Finska je sigurnosno uporište u regiji, imamo respektabilne obrambene snage i već blisko surađujemo s NATO-om.

Večernji list: Zanimljivo, ta je podrška ipak manja nego podrška u Hrvatskoj gdje čak 77 posto ispitanika želi vidjeti vašu zemlju u NATO-u. Kolika je bila potpora za NATO u Finskoj prije ruskog napada na Ukrajinu?

Prije godinu dana ona je iznosila 26 posto. Porast potpore je bio dramatičan i brz.

Večernji list: Kakvi su odnosi s Hrvatskom i je li ovaj Milanovićev istup išta promijenio?

Hrvatsku smatramo vrlo dobrim partnerom u EU te cijenimo suradnju o okviru NATO-a. Naš ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto odmah je nazvao hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana i imali su konstruktivan razgovor.

Večernji list: Smatrate li da Hrvatska i dalje podržava ulazak Finske u NATO?

Apsolutno. Svi kontakti koje sam imao s hrvatskom Vladom i sa Saborom, i prije i poslije Milanovićeve izjave, uvjerili su me da Hrvatska ima vrlo pozitivan stav o mogućem finskom priključenju NATO-u.

Večernji list: Neke parlamentarne stranke dale su naslutiti da će iskoristiti Milanovićevu izjavu i stav za raspravu u Saboru.

To je dio demokracije.

Večernji list: Jeste li do sada u bilo kojoj drugoj državi imali ovakav slučaj "iskakanja" iz jednoglasne potpore vašem ulasku u NATO?

Nismo, ali razumijem da u svakoj demokratskoj zemlji postoje političke stranke i frakcije koje su protiv mnogo stvari. To je dio demokracije, slobode govora i mišljenja. Ljudi imaju pravo biti protiv nečega. Ali bitno je što govori većina.

Večernji list: Jasan je kontekst pokretanja rasprave o članstvu u NATO-u, no nije li vam dovoljno već to što ste bliski partner sa Savezom? Tjera li vas netko u NATO?

Kako NATO ima politiku otvorenih vrata, tako i Finska ima "NATO opciju". Ona je navedena u programu finske vlade, s objašnjenjem da će se ta opcija uvijek razmatrati u kontekstu realnog vremena, uzimajući u obzir promjene u međunarodnom sigurnosnom okruženju. Sigurnosna situacija se dramatično promijenila napadom Rusije na Ukrajinu 24. veljače, taj čin i događanja smatramo toliko ogromnom promjenom u sigurnosti da moramo pokrenuti diskusiju.

Večernji list: Milanović je povezao izmjenu izbornog zakona u BiH s Finskom, kao trgovanje ili kao politički dogovor. Ima li ičega drugoga u pozadini te poveznice? Konkretno, podržava li Finska promjenu izbornog zakona u BiH?

Pratim vrlo pozorno proces izborne reforme. Finska podržava promjenu izbornog zakona u BiH tako da on ispuni sve međunarodne standarde i da se izbjegne bilo kakva diskriminacija.

Večernji list: Je li za Finsku Daytonski sporazum i sve što proizlazi iz njega, jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda – i dalje osnova funkcioniranja BiH?

Naravno. Dayton je baza, i to dobra baza, koja daje bosanskohercegovačkim političarima da grade državu i mogli bi napraviti mnogo više nego do sada. Finska ima dobre odnose s BiH i voljeli bismo je vidjeti kao uspješnu zemlju koja napreduje na europskom putu i u tome je u potpunosti podržavamo.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura