Za danas je najavljeno održavanje sjednice Fiskalnoga vijeća Bosne i Hercegovine kako bi se konačno moglo krenuti u proceduru prihvaćanja proračuna institucija Bosne i Hercegovine po užurbanoj proceduri, a s time i zaposleni u državnim institucijama konačno mogli dočekati mnogo pristojnije plaće nego što je to sada slučaj, piše Večernji list BiH.
Sazvan sastanak
Naime, zbog prijepora unutar hrvatsko-bošnjačko-srpske koalicije u vlasti već dvije godine BiH nema proračun, nego se financira prema odredbama privremenog financiranja. Zbog toga su najveće žrtve krajnje neracionalnih odluka zaposlenici čije su plaće, a o povlasticama mogu samo sanjati, mnogo manje od onih za koje se tvrdi da predstavljaju njihove interese. Današnja sjednica Fiskalnog vijeća mogla bi donijeti uz početak 2026. godine zaposlenicima u državnim institucijama povećanje plaće. Iako to jednostavno zvuči u teoriji, u praksi se, kako doznajemo, nastavljaju ti populistički potezi koji su, prije svega, povezani s izbornim i nacionalnim temama, a ne interesima zaposlenika.
Naime, iako je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sazvala sjednicu Fiskalnoga vijeća kako bi se uskladile promjene nastale u proračunu za 2026. godinu, sumnja se da će se odazvati bošnjački dužnosnici. Ponajprije premijer Nermin Nikšić. Navodno je takvo ponašanje povezano s nejasnim statusom Vlade Republike Srpske.
Je li zakonita ili nije? Prema dostupnim informacijama, navodno se čeka pravorijek Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine 23. siječnja 2026. godine, kada bi ta točka trebala biti na dnevnome redu. Čak i da se tada potvrdi odluka kako je Vlada Republike Srpske neustavna, nezakonita, pravno gledajući, ništa ne sprečava da se prije toga održe sjednice Fiskalnoga vijeća BiH, kao i drugih institucija u kojima sudjeluju predstavnici dvaju entiteta. Niti bi smjelo biti tako. Pravi će problem, naime, nastati ako se Vladu RS-a ospori, a što u bh. političkom ustavno-pravnom loncu ne treba isključiti. S obzirom na dinamiku izbora nove Vlade i izbornu godinu, moguće je da državnog proračuna nikako ne bude.
“Politički ražanj” u Sarajevu je, unatoč svemu, već naložen, što je i jedini razlog za nesudjelovanje na sjednici. Inače bi postali meta za “SDFA” medijsku mašineriju.
Naime, u političkom Sarajevu je aktualna Vlada Republike Srpske pod vodstvom Save Minića već odavno proglašena neustavnom i nezakonitom. Čak i unatoč tome što o tome pravorijek nije dao Ustavni sud, nego razni politički u medijski pismoznanci. I to se smatra gotovom stvari. U takvim okolnostima Nikšiću predstavlja veliki politički rizik sudjelovati na sjednici Fiskalnoga vijeća.
Čak je i posve logično i racionalno protivljenje probošnjačke “trojke” stajalištima SDA-ova Zijada Krnjića u drugoj državnoj instituciji, Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje BiH, doživjelo posve drukčiji ishod. Naime, Krnjić, koji je zaustavio otvaranje međunarodnog graničnoga prijelaza na koji je, uz domaćina, predsjedateljicu Vijeća ministara Borjanu Krišto, trebao doći i premijer Hrvatske Andrej Plenković, a što je nezabilježen skandal, u jednoj je shizoidnoj javnoj predstavi preko noći postao bošnjački heroj.
Uz navodno objašnjenje kako štiti interese Bošnjaka i “Bosne”. U takvim okolnostima politički je razumljiv, iako nije racionalan, Nikšićev oprez kako se ne bi našao pod salvama optužbi da surađuje s republičkosrpskom Vladom. Tako da će se na nastavak procedure donošenja proračuna, jer se taj dokument zbog korekcija u odnosu na globalni fiskalni okvir mora uskladiti, pričekati još najmanje mjesec dana. A riječ je o iznosu nešto većem od 1,55 milijardi maraka, u što je uračunato i povećanje plaća zaposlenicima. No, zbog statusa privremenog financiranja za razdoblje od siječnja do ožujka institucijama je na raspolaganju do 392,6 milijuna maraka, što jasno ograničava rad države. U tom režimu nema novog zapošljavanja, povećanja plaća, nema pokretanja projekata.
Sredstva i pritisak
Država diše na škrge, a cijenu tog političkog zastoja ponovno plaćaju oni najtiši - državni službenici. Paradoks je tim veći jer je Vijeće ministara još prošle godine usvojilo odluku o novoj osnovici za obračun plaća i regresa. Iznos od 690,86 KM, koji bi se trebao primjenjivati od 1. siječnja do kraja 2026. godine, na papiru djeluje kao iskorak. No u stvarnosti, bez usvojenog proračuna, ta odluka ostaje mrtvo slovo na papiru. Plaće se i dalje obračunavaju po osnovici od 600 KM iz 2024. godine, dok je osnovica od 631,50 KM utvrđena za 2025. ostala tek političko obećanje koje nikada nije zaživjelo. Opet jer nije donesen proračun. U zemlji u kojoj se proračun pretvara u sredstvo političkog pritiska, a Fiskalno vijeće u poprište nacionalnih nadmetanja, pitanje više nije hoće li plaće rasti, nego koliko će još dugo zaposleni biti kolateralna šteta nacionalnih obračuna i populizma. •
Otvori KEKS Pay
