Federacija BiH sebi ne može sebi priuštiti odbijanje zakona koji otvara put najvećoj investiciji u ovom dijelu Europe vrijednoj 1,5 milijardu eura, a u pitanju je plinovod južna plinska interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji je izglasavanjem na današnjoj sjednici Zastupnipkog doma Parlamenta Federacije BiH usvojen s 79 glasova za, dva protiv i jednim
suzdržanim. Pogotovu ukoliko se zna da od početka 2028. godine prestaje isporuka plina iz Ruske Federacije Europskoj uniji, ali i BiH koja s 01.01.2028. godine ostaje bez trenutačno jedinog izvora plina te u idućih nešto više od godinu i pol dana mora pronaći alternativni izvor. Činjenica je to oko koje su se složili zastupnici i vladajućih i oporbenih stranaka u Zastupničkom domu Parlamenta
Federacije BiH kad je u pitanju zakonska regulativa koja otvara put izgradnji plinovoda južna interkonekcija koji će plin u BiH dovesti preko Republike Hrvatske.
U najkraćem, sažetak je to rasprave koja se vodila o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu 'Južna
plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska' u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH sa spomenutim zakonom kao jedinom točkom dnevnog reda. Obrazlažući zakon, Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije kazao je da se najvećio dio izmjena i dopuna odnosi na članan 5. kojim je uz ostalo pozicioniran i investitor, a u pitanju je američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirana u Sarajevu koja je u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.
„Spomenuta je tvrtka Vladi Federacije BiH poslala Pismo namjere i ponudu za realiziranje projekta izgradnje plinovoda 'Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska'. Pismo potvrđuje ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat, a interesi Federacije BiH bit će dodatno zaštićeni Ugovorom kojeg će potpisati Vlada F BiH i investitor“, pojasnio je Lakić koji je ustvrdio da američki investitor ne isključuje BH-Gas d.o.o Sarajevo. „BH-Gas nastavlja biti bitan dio energetskog sustava BiH, on ne zaustavlja svoj rad, dalje će se razvijati na način da je dobio obvezu financiranja reverzibilnosti postojećeg transportnog sustava BH-Gas također treba izgraditi zapadnu i sjevernu interkonekciju', poručio je Lakić.
Ministar Lakić govorio je i o drugim važnim detaljima zakona, koji, pored osnovne trase od Posušja do Novog Travnika, preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna, predviđa i nove trase prema Livnu, Čapljini,zatim Donjem Vakufu, Uskoplju-Gornjem Vakufu i Jajcu te Kladnju i Tuzli.
„Jedna od novih trasa prema Tuzli i Kladnju dovela bi plin i do Termoelekrane u Tuzli. Pored toga izgradnja trase prema Tuzli bila bi početak nove sjeverne interkonekcije“, pojasnio je Lakić. Kad je u pitanju izvlaštenje zemljišta koje u privatnom vlasništvu, vlasnici će biti obeštećeni, a izvlašteno zemljište imat će status dobra od općeg interesa, dok obeštećenja neće biti kad je u pitanju zemljište u društvenom vlasništvu. Iako je od samog početka potpora zakonu bila neupitna, rasprava se povela najprije oko presedana kojim je investitor ugrađen u zakon. Po saznanjima zastupnika oporbe, sam investitor to nije tražio te im je nejasno zbog čega se američka tvrtka našla u zakonu. S druge strane ovaj presedan je ocijenjen korisnim po Federaciju BiH budući da američki investitor ima i toliko važnu političku neovisnost ali i potencijal za realiziranje projekta u kratkom roku. U raspravi se nametnulo i pitanje preglasavanja
zastupnika stranaka s hrvatskim predznakom pije godinu i pol, prilikom donošenja Zakona o plinovodu južna interkonekcija BiH i RH.
„Podsjetit ću vas da legitimni hrvatski zastupnici nikad nisu bili protiv zakona kao ni protiv projekta jer smatramo da u BiH nema većeg strateškog projekta od ovog. Problem je bio pozicioniranje određenih investitora“, podsjetio je Mladen Bošković, predsjednik Kluba HDZ BiH-HNS u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Uz hvalospjeve SAD-u zbog podrške projektu, bilo je i kritika na zakon i ulogu američkog investitora.
„Ja nisam pred sobom imao nedorečeniji zakon počevši od nejasne pozicije općina i županija od podrške privatnoj tvrtci s kapitalom od dvije tisuće KM. Ali fascinira me podrška i dodvoravanje SAD-u kad je u pitanju ovaj zakon. Evo i ja predlažem da se u duhu dodvoravanja SAD-u prekine opskrba plinom iz Rusije. Ne mogu se ne zapitati i hoće li ovaj projekt Željko Komšić zaustaviti kao što je izgradnju Koridora Vc“, dio je rasprave Maria Karamatića, zastupnika HSS-a.
Prije izglasavanja Izmjena i dopuna Zakona o plilonovodu JI BiH i RH uslijedilo je nekoliko stanki tijekom kojih se sastao Kolegij ovog doma. Pri tom je najavljen pa povučen amandman kojim bi se razrješile dileme oko Zakona o državnoj imovini. Da bi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu južna interkonekcija BiH i RH usvojen u Zastupničkom domu, stupio na snagu,
treba ga odobriti i Dom naroda Parlamenta Federaciji BiH.
Ovaj Dom zasjeda 15. travnja i jedina točka dnevnog reda mu je spomenuti zakon čijim donošenjem Federacija BiH dobija zakonski okvir za investiciju koja će BiH osigurati energetsku stabilnost i eliminirati ovisnost o ruskom plinu koja već ima i jasno određen rok trajanja.
Otvori KEKS Pay
