Zbog rasta cijena energije i usporavanja gospodarstva, europske vlade s ograničenim proračunima imaju sve manje alata za zaštitu građana od posljedica. Europski čelnici stoga strahuju da će se sukob Donalda Trumpa s Iranom iz gospodarskog šoka uskoro pretvoriti u političku krizu za ionako krhki politički centar bloka, piše POLITICO, prenosi Index.hr.
"Troškovi energije prelijevaju se na cijene hrane, prijevoza i stanovanja, što najteže pogađa kućanstva s nižim i srednjim primanjima", rekao je Seamus Boland, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, koji okuplja sindikate iz cijele Europe i savjetuje Europsku komisiju o ekonomskoj i radnoj politici.
"Politički, to stvara nepovjerenje - ne samo prema nacionalnim vladama, već i u sposobnost europskih institucija da zaštite građane od vanjskih šokova. Time se riskira jačanje podrške protekcionističkim ili politikama okrenutim prema unutra."
Francuska je najveći ulog, ali nije jedini signal da se politički centar u Europi raspada. Pobjeda prokremljskog bivšeg predsjednika Rumena Radeva u Bugarskoj 20. travnja uznemirila je vladajuće političare diljem kontinenta. U Rumunjskoj bi koalicijska kriza uskoro mogla s vlasti svrgnuti proeuropskog premijera Iliju Bolojana.
U Njemačkoj, pak, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) cilja na uspjeh na rujanskim izborima u saveznoj državi Saska-Anhalt, nakon što je već ostvarila prodor u dijelove zapadne Njemačke, daleko od svoje tradicionalne baze na istoku.
Sukob s Iranom bit će glavna tema sastanka zamjenika ministara financija iz 27 država članica EU, koji se danas sastaju u Ateni kako bi raspravili načine zaštite bloka od gospodarskih posljedica bez guranja u novu dužničku krizu, navode dvojica diplomata EU upoznatih s pripremama.
Njihovi šefovi, ministri financija, nastavit će raspravu sljedeći tjedan u Bruxellesu, u trenutku kada ministarstva financija započinju zahtjevan posao izrade nacionalnih proračuna za iduću godinu.
Uzbuna u Europi
Na dvodnevnom summitu europskih čelnika prošlog tjedna na Cipru, kao i na sastanku gospodarskih stručnjaka u Grčkoj, u privatnim razgovorima i javnim izjavama provlačila se ista poruka: europsko gospodarstvo već je slabo, a šok izazvan sukobom s Iranom prijeti da situaciju učini politički eksplozivnom.
"Kako se blokada Hormuškog tjesnaca nastavlja, jasno je da su njezine posljedice sve izraženije i prelijevaju se na cijelo gospodarstvo", rekao je za Politico europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis na marginama Delfskog ekonomskog foruma u Grčkoj.
"Savjetujemo da se držimo privremenih i ciljanih mjera kako bi se ograničio njihov fiskalni utjecaj jer je fiskalni prostor sada manji nego što je bio nakon pandemije covida-19 i prve energetske krize 2022., izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu."
Sukob Washingtona i Teherana se nastavlja nakon što su nedavni pregovori otkazani u zadnji tren. Hormuški tjesnac ostaje zatvoren za većinu komercijalnog prometa, što drži cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu.
Napadi predvođeni SAD-om i Izraelom najnoviji su i najoštriji okidač za gospodarsku uzbunu u Europi, iako upozorenja stižu već godinama. Bivši šef Europske središnje banke Mario Draghi još je 2024. upozorio da Europi prijeti "spora agonija" ako čelnici ne poduzmu dalekosežne reforme kako bi uhvatili korak s brže rastućim gospodarstvima Kine i SAD-a.
"Ne smijemo podcijeniti da je ovo jedinstven trenutak u kojem su američki, ruski i kineski predsjednik izrazito protiv Europljana", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak u Ateni, gdje je nakon summita EU-a razgovarao s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom. "Stoga je ovo pravi trenutak da se probudimo."
Kao znak rastućih financijskih pritisaka, oba su čelnika iskoristila sastanak kako bi pozvala na reprogram otplate duga iz plana EU-a za oporavak nakon pandemije te na novo zaduživanje na razini Unije radi financiranja ključnih investicija.
Prijetnja stagflacije
Gospodarska tromost koja godinama muči Europu pretvara se u nešto puno urgentnije: stagflaciju. Rast cijena potaknut ratom i blokadom sudara se sa slabim rastom diljem bloka. Kriza, koja se nekad smatrala privremenom, sada ima dugotrajnije učinke, ističe Dombrovskis.
"Suočeni smo sa stagflacijom - istovremenim usporavanjem gospodarstva i rastom inflacije", rekao je za Politico. "Gotovo je sigurno da ćemo u našim proljetnim prognozama u drugoj polovici svibnja morati korigirati našu cjelogodišnju gospodarsku prognozu naniže."
Njemačka i Italija, koje zajedno čine više od trećine ukupnog BDP-a Europske unije, posljednjih su dana obje snizile svoje cjelogodišnje gospodarske prognoze.
Na summitu prošlog tjedna čelnici EU razmatrali su prijedloge Komisije za ublažavanje udara energetske krize. Među njima su smanjenje poreza na struju, socijalni programi za ugrožena kućanstva, smanjenje PDV-a, ciljane subvencije za čiste tehnologije, ulaganja u energetske mreže i koordinirano punjenje skladišta plina.
No, mogućnosti Bruxellesa i nacionalnih vlada s ionako opterećenim proračunima su ograničene. Mnoge članice EU i dalje se bore s visokim dugovima i deficitima preostalima iz pandemijskih programa potpore gospodarstvu.
To ostavlja malo prostora za opsežne intervencije kakve je Europa primijenila tijekom pandemije ili nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dombrovskis je poručio da Komisija odustaje od neselektivnih mjera velikog opsega i poziva vlade da se drže "ciljane i privremene" potpore, odnosno da interveniraju samo ondje gdje je najpotrebnije.
Ponovno isplivavaju stare podjele
Sumorna gospodarska slika ponovno otvara i jednu od najstarijih podjela unutar EU: sukob između štedljivih sjevernih zemalja i južnih članica koje traže veću potporu Bruxellesa. Pregovori o proračunu EU-a teškom 1.8 bilijuna eura za razdoblje od 2028. do 2034. postali su bojno polje.
Zemlje sa sjevera žele ograničiti potrošnju i preusmjeriti više novca u obranu, dok južne članice tvrde da im je nužna gospodarska potpora. Pritisak na pregovore stvara i obveza koja dospijeva 2028., kada EU mora početi otplaćivati 25 milijardi eura godišnje zajedničkog duga nastalog zbog saniranja posljedica pandemije.
"Zadužili smo se za vrijeme covida. Danas nam neki govore da to moramo brzo otplatiti", rekao je Macron u petak. "To je idiotski", prenosi Index.hr.
Otvori KEKS Pay
