Stanovništvo Europe, među kojim i ono u BiH, ubrzano stari te se procjenjuje da će sljedeće godine ljudi stariji od 65 godina biti brojniji od onih mlađih od 15 godina, pokazalo je novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), piše Večernji list BiH. Zbog te činjenice Svjetska zdravstvena organizacija upozorava vlade da moraju početi ulagati u prevenciju lošeg zdravlja u starosti.
Što su preporuke SZO-a
U izvješću se navodi kako je početna točka bolja prehrana i želi se da vlade učine više na "usađivanju" boljih navika. Diljem Europe više ljudi živi dulje nego ikad prije, ali za mnoge te dodatne godine života ne znače i zdrav život. Koncept zdravog starenja usmjeren na razvoj i održavanje funkcionalna je sposobnost koja omogućuje starijim osobama očuvanje i poboljšanje tjelesnog i psihičkog zdravlja, neovisnost, socijalno blagostanje i kvalitetu života. SZO definira zdravo starenje kao proces razvoja i održavanja funkcionalnih sposobnosti za poticanje dobrobiti kod starijih odraslih osoba. Redovita tjelesna aktivnost (PA) jedna je od najvažnijih opcija koje starije osobe mogu poduzeti kako bi se poboljšale njihove fizičke i kognitivne funkcije, mentalno zdravlje i dobrobit. Zdrava prehrana također je ključni čimbenik u smanjenju, prevenciji i (ponekad) kao dio liječenja bolesti povezane sa starenjem i nezaraznim bolestima. Starije osobe koje su pod većim rizikom od svih oblika pothranjenosti treba poticati na usvajanje zdravijih prehrambenih navika - stoji, među ostalim, u ovom izvješću. Stephen Whiting, tehnički savjetnik SZO-a za sport i zdravlje, kaže kako vlade sada moraju početi ulagati u prevenciju lošeg zdravlja u starosti. On kaže da je pandemija koronavirusa pokazala da su zdraviji ljudi sposobniji podnijeti bolest.
Prema SZO-u, zdravim osobama starijim od 65 godina preporučuje se da rade "aerobne vježbe umjerenog intenziteta" najmanje 2 i pol sata svakog tjedna. Alternativno, za one koji su u formi savjetuje se 75 minuta tjedno intenzivnog vježbanja, kao što su plivanje ili trčanje. Britanska platforma "Our World in Data" objavila je podatke o prosječnoj starosti stanovnika država u svijetu u 2021., koji pokazuju ogromnu razliku od čak 40 godina između država s najvećom i najmanjom prosječnom dobi stanovnika. Vatikan, sjedište Pape i Katoličke crkve, ujedno je i država s najstarijom dobi stanovnika. Prosječna dob stanovnika Vatikana je 57,7 godina. Na drugoj strani je afrička država Niger u kojoj je prosječna starost stanovnika svega 14,5 godina. Globalni prosjek za 2021. bio je 30, prema statistici koju je prikupila platforma Our World in Data koju podržava Sveučilište Oxford. Prema ovom istraživanju, BiH je 2021. imala prosječnu starost stanovnika 41,8 godina, a prema procjeni, 2050. prosječna starost stanovnika BiH iznosit će 49,3 godine. Prosječna starost stanovnika BiH 1992. bila je 30,2 godine. Što se tiče regije, prosječna starost u Srbiji je 42,9 godina, Hrvatskoj 43,7, Crnoj Gori 38,2 godine, Albaniji 37,3 godina, Sjevernoj Makedoniji 38,3 godine i Sloveniji 43,2 godine. Najmlađe stanovništvo ima Kosovo, čija je prosječna starost 2021. iznosila svega 30,5 godina. To je ujedno i najmlađe stanovništvo ako se gleda Europa.
Upozorenja demografa
Demografi upozoravaju da je BiH već zemlja staraca jer su se u proteklom razdoblju iz nje iselile tisuće mladih te već godinama broj umrlih premašuje broj rođenih. Ranije projekcije za BiH pokazuju kako će za 20-ak godina broj stanovnika biti više nego prepolovljen te da će većinu činiti upravo osobe treće životne dobi. Sve to upućuje na to da se izvješće Svjetske zdravstvene organizacije itekako odnosi na BiH te da su preporučena ulaganja u prevenciju itekako potrebna kako bi njezini stanovnici što kvalitetnije proživjeli treću dob. Da su promjene nužne, pokazuju i podaci o uzrocima smrtnosti, prema kojima su kardiovaskularne bolesti još uvijek u vrhu uzročnika smrti kod starijeg stanovništva u ovoj zemlji, a one su vrlo često upravo posljedica načina života.
