Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

EU traži brže procesuiranje ratnih zločina, SDA još spori revidiranu strategiju u BiH

02. srpnja 2020. u 21:45 0 komentara 417 prikaza

Pravna država i reforme ispiti su na kojima je većina država jugoistoka Europe padala ili je pak najdulje vremena ispunjavala kriterije kako bi se približila Europskoj uniji, a Bosna i Hercegovina tek je na početku ovoga procesa. Među 14 prioriteta Europske komisije, koji su reducirani na njih osam, nije, međutim, umanjeno ništa što se tiče upravo poglavlja 23.

Na to je državnog ministra pravosuđa Josipa Grubešu upozorio posebni predstavnik Europske komisije u BiH i voditelj Izaslanstva EU-a u Sarajevu Johann Sattler. Redom je ukazano da je bitno donijeti revidiranu Strategiju za procesuiranje ratnih zločina, kao i izmjene u Zakonu o VSTV-u, te izmijeniti Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH. Ministar Grubeša istaknuo je kako je njegovo Ministarstvo učinilo sve da se, ponajprije, Strategija donese, piše Večernji list BiH. 

Predmeti nisu nestali

“Ministarstvo pravosuđa BiH, na čijem sam čelu, učinilo je sve što je od njega traženo za otklanjanje, navodnih, nedorečenosti u materijalu radne skupine, zbog čega stvarno ne znam što se više može osporavati. No, i dalje se osporava”, rekao je Grubeša. No, napretka o donošenju revidirane strategije procesuiranja ratnih zločina nema jer se vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije i njoj bliske udruge iz rata protive donošenju dokumenta s ovakvim sadržajem. Zbog toga se čak izmišlja kako su u Tužiteljstvu BiH, na temelju čega bošnjačka politika stalno provodi pritisak na ovu pravosudnu instituciju, nestali predmeti s tzv. A liste, koja je dostavljena iz Haaškog suda i za koje se vjeruje da imaju dovoljno dokaza za procesuiranjem. Bit problema procesuiranja ratnih zločina, međutim, svodi se na to da se pokušava nastaviti graditi stereotipe po kojima su dvije strane u ratu u BiH, hrvatska i srpska, bile agresorske i zločinačke, dok je pak bošnjačka strana Armija BiH u proteklome ratu činila tek “sporadične incidente”. A što ne odgovara istini za koju se pokušava iskopirati “istina” o posljednjem ratu ispisana pred Haaškim sudom. Zbog toga dulje od dvije godine traju rasprave, uglavnom u medijima, o donošenju ovoga dokumenta, a što, prije svega, pogoduje izbjegavanju procesuiranja ratnih zločina. Cijeli motiv za donošenje revidirane strategije, koja je 2023. godinu postavila kao odredišnu, je kako bi se procesuirali najsloženiji i najprioritetniji predmeti ratnih zločina pred Sudom BiH, a ostale predmete pred pravosudnim tijelima entiteta i Distrikta Brčko BiH.

Sud BiH najopterećeniji

Sud BiH bi, međutim, i dalje bio nadležan na one osobe koje se sumnjiče za genocid i zločine protiv čovječnosti te kaznena djela koja su pravno kvalificirana kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika ili ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, uz ispunjenje najmanje jednog od ostalih kriterija. A to su sustavna ubojstva, teži oblici silovanja i formiranje zatočeničkih centara u cilju seksualnog ropstva, teži oblici nezakonitog zatvaranja, osnivanje, sprovođenje i držanje u logorima, zatim teži oblici nanošenja patnje civilnom stanovništvu, kao i povezanost predmeta s drugim sličnim predmetima ratnih zločina. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.