Prvi doktorat iz područja međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Mostaru obranio je 34-godišnji Ivan Kraljević iz Širokog Brijega. Njegova doktorska disertacija, naslovljena “Subjektivitet Europske unije kroz prizmu suvremenih teorija međunarodnih odnosa”, predstavlja temeljitu analizu položaja i uloge EU-a kao jedinstvenog fenomena u teorijskom i praktičnom kontekstu međunarodnih odnosa. Kraljević u radu istražuje kako se međunarodni subjektivitet EU-a razumije i tumači kroz ključne paradigme discipline te sagledava njezin normativni, politički i institucionalni značaj na globalnoj sceni.
U povodu obrane prvog doktorata iz područja međunarodnih odnosa na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, kao i obilježavanja Dana Europe, razgovaramo s dr. sc. Ivanom Kraljevićem. U intervjuu za Večernji list naš sugovornik analizira položaj Europske unije u suvremenom međunarodnom poretku, odnosu prema BiH i iznosi promišljanja o njezinoj budućoj ulozi na globalnoj sceni.
Večernji list: Ima li EU snagu postati prava geopolitička sila?
- Europska unija za sada nije spremna za tu ulogu. Unija je još uvijek nedovoljno integrirana u ključnim pitanjima sigurnosti i obrane. Iako postoje inicijative poput PESCO-a i Strateškog kompasa, realnost je da EU i dalje ovisi o SAD-u. Bez strateške autonomije i vlastite vojne projekcije moći teško je govoriti o pravoj geopolitičkoj zrelosti.
Večernji list: Kakav utjecaj na EU ima povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću?
- Trumpova politika “America First” ponovno naglašava jaz između Washingtona i Bruxellesa. Njegov unilateralizam i nepovjerenje u saveze, kao što je NATO, kontrastiraju s temeljnim načelima na kojima počiva EU – multilateralizam, dijalog, kompromis. To stvara tenzije i unutar samog EU-a – između članica koje zagovaraju veću stratešku autonomiju i onih koje se i dalje oslanjaju na američku sigurnosnu potporu.
Večernji list: Može li onda EU igrati ozbiljniju ulogu u zaustavljanju rata u Ukrajini?
- Iskreno, teško. EU se i dalje ponaša kao političko “nedonošče” – ambiciozan u riječima, ali ne i u djelima. Bez razvijene i samostalne obrambene politike njegova uloga u Ukrajini ostaje ograničena na financijsku i humanitarnu pomoć. Vojno djelovanje EU-a još uvijek je gotovo nezamislivo izvan okvira NATO-a. Sve što je izvan toga, za sada, ostaje više vizija nego realnost.
Večernji list: A što je s BiH? Može li EU odigrati ključnu ulogu u stabilizaciji zemlje, gotovo 30 godina nakon Daytona?
- EU se mora snažnije i odlučnije angažirati. Politika proširenja već godinama nije među prioritetima, a to stvara prostor za jačanje utjecaja drugih sila poput Rusije, Kine i Turske. Europska unija mora biti prisutna ne samo kroz tehničku pomoć, deklaracije i izvješća nego kroz stvarno političko vodstvo na terenu. Umjesto deklarativne potpore, potrebna je stvarna politička prisutnost na terenu, s jasnim ciljevima i odlučnim pritiskom na lokalne elite.
Večernji list: Spominjete tzv. normativni pritisak, koji je vidljiv i u slučaju BiH.
- EU ne širi utjecaj kroz vojnu moć, nego kroz normativni pritisak – kroz sporazume, standarde, zakone i vrijednosti. Najvidljiviji primjer za to je politika proširenja. Zemlje kandidatkinje, poput Bosne i Hercegovine, prolaze kroz duboke strukturne reforme upravo zato što teže članstvu. Taj transformacijski učinak ključna je prednost Europske unije kao globalnog aktera.
Večernji list: Kako onda EU može potaknuti politike u BiH na ozbiljnije reforme?
- Samo ako vrati vlastitu vjerodostojnost. To znači – jasna pravila igre, stvarna nagrada za napredak i, najvažnije, spremnost za prijam novih članica. No, isto tako, i domaći politički lideri moraju EU vidjeti ne samo kao izvor novca već kao civilizacijski i politički okvir kojem vrijedi pripadati. Ako se EU pokaže kao dosljedan i ozbiljan akter u vlastitom susjedstvu, imat će mnogo veći legitimitet i u globalnoj politici.
Večernji list: Zašto ste u svom doktorskom radu odlučili istraživati međunarodni subjektivitet Europske unije?
- U suvremenim međunarodnim odnosima, koji se brzo mijenjaju, uloga EU-a kao međunarodnog aktera postaje sve relevantnija. Posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine kao zemlje kandidatkinje, razumijevanje EU-a ne može se svesti samo na birokratski aparat ili ekonomski savez. Budući da se u BiH područje međunarodnih odnosa kao znanstvena disciplina još uvijek razvija, nedostaje dubljih teorijskih analiza pozicije i djelovanja EU-a. To je bio moj glavni motiv – dati doprinos razumijevanju EU-a kroz prizmu teorija međunarodnih odnosa.
Večernji list: Koji vam je teorijski pristup dao najbolji alat za analizu?
- Od svih teorijskih pristupa, konstruktivizam mi je dao najkorisniji alat za analizu. Za razliku od realizma i liberalizma, koji pretpostavljaju da države djeluju prvenstveno racionalno, u skladu s interesima i ravnotežom moći, konstruktivizam se usredotočuje na ulogu identiteta, normi i vrijednosti u oblikovanju međunarodnih odnosa. U kontekstu EU-a to je posebno relevantno – jer Unija ne gradi svoj utjecaj na temelju vojne sile, već kroz širenje ideja, standarda i pravnog poretka. Upravo ta sposobnost transformacije drugih putem normi čini Uniju jedinstvenim globalnim akterom.
Otvori KEKS Pay
