istraživanje pokazalo

EU je i danas želja većine bh. građana, Hrvati predvode europski put

europska unija
03.10.2022.
u 10:57

Sva dosadašnja istraživanja potvrđuju da su Hrvati u najvećem broju za EU put BiH. Iako DEI ovaj put nije prezentirao podatke po etničkoj pripadnosti ispitanika, jasno je da ogromnoj većini Hrvata europska budućnost BiH nema alternativu

Ako je vjerovati rezultatima istraživanja Direkcije za europske integracije, većina populacije u Bosni i Hercegovini i dalje podupire ulazak zemlje u Europsku uniju. U istraživanju na uzorku od 1200 ispitanika, koje je proveo DEI u kolovozu 2022. godine, čak 77,4 posto građana BiH podržalo je članstvo u Uniji, piše Večernji list BiH.

U odnosu na istraživanja iz 2020. i 2021., potpora za ulazak BiH u EU u 2022. u blagom je padu u odnosu na 2021., a blagom rastu u odnosu na 2020. godinu.

Razlozi potpore

Kako navode iz Direkcije, u slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u EU, 77,4% ispitanika glasovalo bi za ulazak u EU. Ipak, očite su razlike između entiteta, a samim time i naroda, kada je u pitanju potpora integraciji BiH u EU. Naime, ulazak u EU podržalo bi 90,1% ispitanika iz Federacije BiH, 54,5% ispitanika iz Republike Srpske i 73,8% ispitanika iz Distrikta Brčko. Sva dosadašnja istraživanja potvrđuju da su Hrvati u najvećem broju za EU put BiH. Iako DEI ovaj put nije prezentirao podatke po etničkoj pripadnosti ispitanika, jasno je da ogromnoj većini Hrvata europska budućnost BiH nema alternativu. Činjenica da je Hrvatska već dio EU samo pojačava proeuropski stav i među bh. Hrvatima. Kao što je poznato, upravo za vrijeme predsjedanja Dragana Čovića Predsjedništvom BiH predan je zahtjev BiH za članstvo u EU. Postotak građana koji ne podržavaju ulazak BiH u EU u porastu je o odnosu na ranije godine (16% u 2022., 12,4% u 2021., 9,3% u 2020.). Nema značajnih razlika ni u razlozima zbog kojih građani iz svih dijelova BiH ne podržavaju ulazak BiH u EU. Kao razloge za podršku ispitanici najčešće navode jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti 34,4%, slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala 32% i poštivanje zakona i propisa 22,8%. Ispitanici koji ne podržavaju ulazak BiH u EU kao najčešći razlog navode strah od većih troškova života i poreza - 50,4%. Razlozi koji se, uz ovaj, izdvajaju su gubitak raznolikosti kultura (posebno za građane RS-a) i prevelika centralizacija. Prema mišljenju najvećeg broja ispitanika, njih 49,9%, najveću korist od ulaska BiH u EU imat će mladi. Isto tako, najveći broj ispitanika - 39,1% smatra da politizacija procesa u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, dok je za njih 27,9% to nespremnost na promjene. Borba protiv korupcije je, prema mišljenju 49% ispitanika, najpotrebnija reforma za unaprjeđenje svakodnevnog života građana u BiH, a slijede je smanjenje poreznih opterećenja (17,2%) te reforma sudova i tužiteljstava (14,5%).

Najveći donator EU

Gotovo četiri od 10 građana BiH mišljenja su da je EU zainteresiran za pristupanje BiH zbog prirodnih resursa, a svaki peti građanin misli da je to zbog osiguranja mira i stabilnosti. Trećina građana podijeljena je u mišljenju da je EU zainteresiran za pristupanje BiH zbog stručne i kvalificirane radne snage i širenja europskog tržišta. Ukupno 48% ispitanika misli da europski put BiH nema alternativu, dok njih 44,8% smatra da ima. Evidentan je porast pesimizma u 2022. u odnosu na 2021. godinu (7%) i 2020. godinu (2,5%) kada su u pitanju procjene građana kada bi BiH mogla postati članica EU-a. Čak 35,3% ispitanih smatra da BiH neće nikada ući u EU, dok ih 34,7% smatra da će se to dogoditi najviše za 10 godina, 15,4% za najviše 15 godina, a 14,6% za najviše 20 godina. Ispitanici u najvećem postotku (51,3%) misle da će EU učvrstiti unutarnje odnose i nastaviti s proširenjem, dok 21,4% ispitanika smatra da EU kao integracija neće opstati. Zanimljivo je i koliko su građani (ne)upućeni u proces integracije BiH u EU jer tri od 10 građana u BiH smatra da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU, a svaki četvrti građanin smatra da BiH pregovara o članstvu u EU. Gotovo polovina građana BiH ističe da je Europska unija najveći donator sredstava BiH. Među građanima FBiH prisutnije je mišljenje da je poslije EU-a Turska najveći donator, a građani RS-a češće od ostalih smatraju da je to Rusija. Jedna trećina građana nije znala procijeniti godišnji iznos novca koji EU odvaja za Bosnu i Hercegovinu putem IPA državnih programa, ali 21,1% ispitanika misli da je taj iznos od 30 do 100 milijuna eura godišnje, dok 16,2% građana misli da je taj iznos više od 100 milijuna eura godišnje. •

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije