Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Ekskluzivno: Kako će izgledati hrvatski ratni brod nove generacije

07. ožujka 2021. u 09:10 0 komentara 708 prikaza
ratni brod hrm

San o gradnji hrvatske korvete, velikog i stožernog ratnog broda HRM-a, traje dulje od dva desetljeća i sada se, 2021., počinje pretvarati u javu. HRM je još 1997. godine u svoje planove uvrstio gradnju korvete po modularnom načelu, deplasmana do 2000 tona, tada se govorilo o “hrvatskom ratnom brodu za 21. stoljeće”. No sve je ostajalo na ideji, sve dok prošle godine u svom nastupnom intervjuu u Večernjem listu novi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj nije potvrdio da će u novom dugoročnom planu razvoja OSRH (DPR) biti uvrštena i gradnja korvete, koja bi trebala zaploviti Jadranom i drugim morima između 2025. i 2030. Nakon toga u sjedište MORH-a počele su stizati vojne delegacije i predstavnici brodogradilišta iz Francuske, Italije, Njemačke i Nizozemske, koja grade takve veće ratne brodove.

Ništa čudno s obzirom na to da je gradnja korvete skup i isplativ posao za njih, a potražnja za takvim brodovima u cijelom svijetu raste. No za takvu gradnju posljednjih nekoliko godina priprema se i jedino preostalo hrvatsko veliko i funkcionalno brodogradilište Brodosplit. Projektanti okupljeni u tvrtki Marine and Energy Solutions DIV, čiji je suvlasnik grupacija DIV samoborskog poduzetnika Tomislava Debeljaka, koji je i vlasnik splitskog škvera, dovršili su prošireni idejni projekt hrvatske korvete, koju nude HRM-u. U DIV-u, naime, planski šire nišu vojne gradnje, nakon što su uspjeli obnoviti tradiciju vojnih gradnji u dijelu škvera koji se zove BSO, sagradili prvi obalni ophodni brod (OOB 31 Omiš), koji je sada najmlađi i najbolji brod HRM-a. U tijeku je i istodobna gradnja serije od četiri gotovo jednaka OOB-a, koji će Jadranom zaploviti u roku od samo tri godine. Projekt korvete, čije su detalje u DIV-u, naravno, zbog konkurencije držali u velikoj tajnosti, Večernji list sada prvi objavljuje.

Potrebna znatna obnova brodova

Ima neke nebeske pravde u tome da projekt korvete ispred MORH-a i države pokreće baš admiral Hranj, koji je cijeli život zapovijedao ratnim brodovima i HRM-om. Na početku Domovinskog rata u rukama Hrvata našla se i jedna raketna topovnjača, danas RTOP Šibenik, koja je posjedovala tada najmodernije krstareće projektile švedske protubrodske rakete RBS-15. Hrvati su, naime, osim nekoliko brodova koji su bili na remontu u Šibeniku, uspjeli nedirnutu osvojiti i bazu u Žrnovnici, zajedno s 50-ak RBS-15 i puno veći broj protubrodskih raketa ruske proizvodnje, kao i četiri MOL-a, mobilnih obalnih lansera, kamiona s po četiri lansera za RBS rakete, piše Večernji list. Zapovjednik RTOP-a Šibenik bio je Hranj. JRM se nakon izgubljene pomorske bitke ispred Splita s gubicima morao povlačiti prema Boki kotorskoj i Crnoj Gori. U tom trenutku JRM je raspolagao još uvijek s nekoliko korveta, od kojih su dvije, Kotor i Pula, građene u hrvatskom brodogradilištu Kraljevica. Bile su naoružane ruskim protubrodskim raketama, no uvukao se strah od toga što Hrvati posjeduju RBS-15 pa su se radije maknuli s juga Jadrana. U jednom trenutku pokušali su izaći iz bokokotorskog zaljeva, no Šibenik im je prišao na nešto više od 20 kilometara, naciljao ih i pripremio se za ispaljivanje raketa. To je bilo dovoljno da cijela flota JRM-a više nikad ne zaplovi hrvatskim morem, jer su je od potapanja dijelile sekunde. Od tada sve do danas HRM je radi vježbe ispalio do deset RBS raketa, koje su još funkcionalne, nakon što su prošle remont, proveden u Hrvatskoj s obzirom na to da je SAAB za njega tražio desetke milijuna eura. Te su rakete danas na kraju svojih resursa i premda HRM ima pet topovnjača, morat će se nabavljati nove rakete.

Hrvatski ratni brod nove generacije | Autor : Večernji list Foto: Večernji list

Traje izmjena motora na raketnim topovnjačama Dmitar Zvonimir i Petar Krešimir IV., no općenito HRM posjeduje više od 30 godina stare brodove i, slično kao i u slučaju HRZ-a i borbene eskadrile aviona, potrebna je znatna obnova. Nakon toliko godina HRM se usudio zatražiti gradnju korvete, oko čega se postiže i politički konsenzus. HRM-u je, s obzirom na članstvo Hrvatske u EU i NATO-u, najpotrebniji površinski ratni brod kao višenamjenski brod klase korveta, koji ima sposobnosti patroliranja te protupodmorničke, protuzrakoplovne/proturaketne namjene. Zamišljen je kao stožerni brod HRM-a, a za državu je gradnja takvog broda pozitivna priča stoga što se može graditi kod kuće. I u Brodosplitu i DIV-u ističu kako smatraju da njihov projekt ima prednost upravo zato što bi aktivirao hrvatsku industriju. Ilustriraju to primjerom da je u gradnji manje zahtjevnog OOB-a uključeno čak 38 hrvatskih tvrtki. Bude li prihvaćen domaći projekt, u Brodosplitu jamče kvalitetnu gradnju, koja će već u startu biti financijski znatno povoljnija od cijena konkurencije, piše Vecernji.ba. Nude modularnu gradnju, svjesni financijskih ograničenja vojnog proračuna, jer korveta je skup projekt, a tri četvrtine njezine cijene čine raketni i ostali borbeni sustavi te elektronički sustavi za obranu od projektila i napad. Projekt Brodosplita, dakle, omogućuje izradu tzv. golog velikog patrolnog broda s osnovnim naoružanjem i elektroničkim sustavima, uz pripravu kompletne infrastrukture za kasniju dogradnju sa skupim borbenim i elektroničkim sustavima. Sve u skladu sa željama i mogućnostima HRM-a. Takav način modularne gradnje pokazao se već i po svjetskim iskustvima uspješnim, jer omogućuje postupno donaoružavanje i opremanje korvete do njenih punih borbenih mogućnosti. Naravno, pokazalo se da takav postupni način opremanja u realnosti može potrajati i isuviše dugo pa ta dogradnja sustava, ne ugradi li se odmah, može trajati i dulje od pet godina uz česta odustajanja od dijela projekta.

Modularno opremanje

U idejnom projektu Brodosplita i DIV-a prikazana je korveta u punoj operativnoj funkciji i cijena takvog broda na tržištu EU kreće se između 400 i 500 milijuna eura, dok bi u slučaju domaće izgradnje, kao što je bio slučaj i s gradnjom OOB-a, ta cijena za HRM bila znatno povoljnija. Hrvatska korveta duga je 90,7 metara, širine je 13,2 metra, predviđeno je modularno opremanje s protubrodskim, protuzračnim i protupodmorničkim naoružanjem i senzorima. Brod će biti opremljen jednom presretačkom brzom brodicom, duljine do 13 metara, za spašavanje i intervencijske akcije, koja će se nalaziti u prostoru krme. Brod posjeduje i dvije dizalice za utovar te je predviđeno smještanje jednog mornaričkog helikoptera, tipa NH-90 ili Sea Hawk, za koji je predviđen i hangar na palubi. Puna istisnina broda je 2100 tona, što je gotovo deset puta više nego OOB, trup broda građen je od čelika, a nadgrađe od aluminijske legure. Korveta je namijenjena zaštiti vanjskih granica RH, ali kako može ploviti na morima snage 5 do 6, jasno je da i zbog velike autonomije plovidbe od 3550 nautičkih milja može sigurno broditi i Sredozemljem, kao i oceanima.

Projektanti su zamislili 12 silosa za vertikalno ispaljivanje protuzračnih projektila za daljine veće od 20 kilometara, potom dva lansera s po dvije rakete za protupovršinsko djelovanje na udaljenostima do 130 kilometara. Predviđaju i blisku protuzrakoplovnu i proturaketnu obranu na daljinama do šest kilometara te protupodmorničko djelovanje torpedima na daljinama ne manjima od deset kilometara. Helikopter se koristi u zadaćama motrenja, otkrivanja i praćenja neprijateljskih snaga te za borbeno djelovanje. Maksimalna brzina korvete je 26 čvorova, a ekonomska brzina ophodnje 22 čvora. Koristeći samo električni pogon, maksimalna brzina iznosi deset čvorova. Brod je predviđen za smještaj 61 člana posade i još deset vojnika kao pratećeg osoblja. Predviđen je i smještaj bespilotne letjelice, nudi se pramčani glavni top kalibra 76 milimetara na pramcu broda (opcionalno 57), dva daljinski upravljiva topa 30 mm za blisku obranu broda te dvije teške strojnice 12,7 mm. Projekt predviđa 2D mortilački radar kao glavni sustav motrenja te ugradnju elektrooptičkog sustava motrenja, praćenja i upravljanja vatrom po praćenim ciljevima. Predviđena je i infrastruktura za postavljanje 3D radara, kao i instaliranje elektroničkog operativnog borbenog središta.

Potpredsjednik uprave DIV grupe Darko Pappo objašnjava kako je došlo do ovog ambicioznog projekta.

– To je ozbiljan brod i sada slijedi financiranje detaljnoga glavnog projekta. Prvotna je namjera zadovoljavanje potreba HRM-a, a onda ne samo HRM-a nego i potreba drugih mornarica na tržištu – kaže. U Brodosplitu i DIV-u u projektiranju su koristili najbolja svjetska rješenja, a Pappo procjenjuje da je došlo vrijeme da se napokon projekt i objavi, nakon što su ga dugo držali u tajnosti. Očekuju da će se tako i odgovorni u vojnom sustavu zainteresirati i krenuti u dogovore za drugu fazu, financiranje izrade glavnog projekta. Taj postupak ne košta mnogo u odnosu na cijenu broda, ali vremenski je važno da što se prije krene u detaljno projektiranje, jer prije će se izvršiti modelska ispitivanja i može se početi s gradnjom na navozu. Zadnja faza je izbor naoružanja. Brod će se graditi kao potpuno funkcionalan i bit će spreman za ugradnju po modularnom principu vrste naoružanja i elektronike u trenutku kada se za to osigura novac. Mislili su pri projektiranju i na to da će MORH vjerojatno u odabiru raketa ići na izbor onih koje će biti dio cijelog sustava, ne samo onog za korvete. Kad nema više sustava, to omogućava znatne uštede za održavanje i remont projektila. Sam brod, kaže Pappo, ne košta mnogo, jer on čini četvrtinu cijene potpuno naoružane korvete.

Hrvatski ratni brod nove generacije | Autor : Večernji list Foto: Večernji list

Dakle, on u početku može funkcionirati kao veliki patrolni brod s pramčanim topom, drugim topovima i s helikopterskim uzletištem. Kao izvanobalni ophodni brod može i tako nadzirati cijeli Jadran, jer ima višetjednu autonomiju plovidbe.

Domaće je znatno povoljnije

Znači, gola varijanta broda sadržavala bi pramčani top od 76 ili 57 mm, s dva protuavionska od 30 mm i teškim strojnicama, a uz brod ide i brza brodica za presretanje u krmi. Koliko bi stajala ta osnovna verzija broda, još izračunavaju, a i ne bi se željeli izlijetati zbog konkurencije. Ono što Pappo može reći jest da, kao i u slučaju kada su gradili obalni ophodni brod Omiš-31, OOB, računaju na to da će njihova gradnja biti ne samo znatno povoljnija nego i kvalitetnija od konkurencije.

Naglašava da, ako se odluči za Brodosplitov projekt, MORH dobiva komotnu poziciju prilagodbe projekta u hodu, izbor materijala i tehnologija, koje sigurno neće imati kod konkurencije, koja ima svoje projekte i prodavat će ih po sistemu uzmi ili ostavi. Primjerice, EU korveta, za koju lobiraju Francuzi, Talijani, a pridružili su im se i Španjolci, u startu stoji 400 milijuna eura plus “troškovi prilagodbe” od 73 milijuna. Pappo kaže da bi u Brodosplitu s tim novcem oni napravili čuda.

– Mi jamčimo da će troškovi za naručitelja korvete, dakle sada MORH, u odnosu na troškove EU korvete biti znatno niži, povoljniji i konkurentniji od bilo koje europske ponude – kaže. Za korvetama vlada pomama u sredozemnim, arapskim i južnoameričkim zemljama te nekim azijskim državama.

U DIV-u smatraju da će konkurencija pokušati učiniti sve da ih ne pusti i na to tržište i pokušat će se nametati MORH-u i HRM-u. Pri tome Brodosplit računa da će dobiti cijeli posao, od projektiranja, ispitivanja, gradnje i opremanja, kako se ne bi gubilo vrijeme kao u slučaju gradnje prototipa OOB-a, gdje se zastoj dogodio jer se moralo graditi prema izvornom projektu Brodarskog instituta, koji se pokazao manjkav u odnosu na realne želje naručitelja, zbog čega se onda u Brodosplitu moralo krenuti od početka, od preprojektiranja, modelskog ispitivanja, znatne prilagodbe projekta, što je sve uzelo čak godinu i pol.

Što se tiče komercijalnih brodova, pogotovo kruzera, Brodosplit je već u svjetskoj konkurenciji pa se itekako usude krenuti dublje u vojnu nišu, pogotovo što hrvatski inženjeri i projektanti imaju potrebna iskustva i znanja i sudjelovali su u svojoj karijeri na gradnji nekoliko korveta i nekoliko vrsta podmornica. Gradnja ovakve korvete bit će ozbiljan iskorak i za hrvatsku vojnu industriju, koja se sada pretežno temelji na osobnom naoružanju i opremi za vojnike. Prihvati li MORH ponudu Brodosplita, potpuni završetak glavnog projekta i modelska ispitivanja mogu se odraditi u godinu dana. A za izradu prototipa u škveru, računaju, bit će potrebno od 24 do 28 mjeseci.

Pappo kaže da i Brodosplit ima interesa sudjelovati u projektima poput EU korvete, no boji se da je cijeli taj projekt usmjeren na to da brodove zapravo grade Francuzi, odnosno Talijani. I onda oni tako na fin način “izvlače” novac EU. Kao prednost hrvatskog projekta za MORH ističe i podatak da se, ako se gradi u Hrvatskoj, 40 posto uloženog novca kroz poreze i plaće vraća brzo u proračun i zadržava u Hrvatskoj, a kada uvozimo, tog velikog financijskog benefita nema.

A u konačnici tako bi Hrvatska dobila još jedan potencijalni vrijedan izvozni proizvod. Neki u sustavu misle da je ovdje potreban natječaj i za projektiranje, za što u Brodosplit-DIV-u nisu, jer se tako može javiti na desetke raznih projektnih tvrtki. Strahuju, naime, od ponavljanja iskustva s OOB-om i najgore bi po njima sada bilo da se jednoj tvrtki da projekt, a drugoj gradnja.

Hrvatski ratni brod nove generacije | Autor : Marine and Energy Solutions DIV Foto: Marine and Energy Solutions DIV

S obzirom na to da je riječ o vojnom brodu, a to rade i druge države, ide se u direktnu pogodbu s onim tko je u stanju projektirati i odraditi cijeli posao od početka do kraja, smatra, navodeći iskustva iz drugih zemalja EU.

Povratak tradiciji

Mislav Brlić, direktor i ujedno jedan od suosnivača tvrtke Marine and Energy Solutions DIV, koja je u zajedničkom vlasništvu Debeljakova DIV-a i grupe inženjera koji su svojedobno prešli iz Brodarskog instituta, objašnjava da su pristupili projektu korvete jer se već godinama zna za takve potrebe HRM-a. HRM-u je potreban veći patrolni brod koji uz dodatno modularno opremanje može postati borbeni.

– Nakon što smo završili posao s OOB-ima prije neke tri godine, počeli smo pripremati projekt korvete. Projektirali smo brod koji može biti tri tjedna na moru bez svraćanja u luku, dobro se drži na svim morima, projektiran je da s njega može uzlijetati i na njega slijetati helikopter i po uzburkanom moru. A može ga se jednostavno prenamijeniti u moćan ratni brod “uz prikapčanje” raketnog naoružanja i elektroničkih sustava te borbenog operativnog centra, koji omogućavaju brodu obranu od tuđih raketa te napad vlastitim raketama – kaže Brlić.

Inače, rodom je iz Slavonskog Broda i izravni je potomak hrvatske spisateljice Ivane Brlić Mažuranić. Kaže da ju je njegov otac nazivao “prastrinom”. Brlić i njegovi kolege u tvrtki svoja su iskustva upravo stjecali na vojnim projektima, godinama su radili u Brodarskom institutu, a kada se tamo počela produbljivati kriza i kada su se počeli gubiti poslovi, desetak njih napustilo je Institut i zajedno s DIV-om pokrenulo vlastitu tvrtku. Brlić je tako radio i na projektu “Velebit”, zadnjoj hrvatskoj podmornici. Glavni projektant korvete njegov je kolega Mislav Bezovnik. Hrvatski projekt razlikuje se od drugih, osim po za trećinu nižoj cijeni izrade, i po boljoj brodskoj formi, što jamči manji otpor konstrukcije, veću snagu i štedljiviji rad broda, po čemu je Brodosplit poznat, te po mogućnosti kvalitetne prilagodbe tijekom izrade, što je već potvrđeno u suradnji MORH-a i Brodosplita tijekom gradnje OOB-a.

Vrlo je važno i što MORH može cijelo vrijeme provoditi nadzor gradnje, kaže Brlić, hvaleći inženjere i časnike iz našeg vojnog sustava. Prednost je za HRM i to što postoje domaće tvrtke s iskustvom u integriranju naoružanja i elektroničkih sustava pa se i taj dio posla obavlja u Hrvatskoj i novac ostaje kod kuće.

– Činjenica je da je HRM izuzetno zadovoljan našim OOB-om, koji je inače najispitivaniji brod u povijesti naše vojne gradnje, a prednost je i gradnja kod kuće, da možete stalno provoditi nadzor i uključiti domaću industriju – kaže. Svega toga ne bi bilo da se korveta naruči izvana jer svi, naravno, protežiraju svoju industriju. A hrvatska korveta znači i povratak slavnoj tradiciji hrvatske vojne brodogradnje i vraćanju referenci na svjetskom tržištu vojne brodogradnje.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.