Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Ekonomska korist neupitna, a politički rizici neizbježni

29. listopada 2020. u 20:20 0 komentara 38 prikaza

Bosna i Hercegovina ubrzo bi mogla zauzeti konačan stav o pridruživanju “mini Schengenu”, odnosno procesu koji prvenstveno olakšava kretanje roba i ljudi među zemljama jugoistočne Europe. Kao i svaka slična inicijativa, i ova donosi brojne koristi, ali i određene zamke i rizike na koje danas upozoravaju prvenstveno protivnici “mini Schengena”, piše Večernji list BiH

Inicijatori i zastoji

Ovaj projekt promovirali su Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo u studenome prošle godine. Četiri zemlje izjavile su da će formirati jedinstveno tržište od 14 milijuna ljudi do kraja 2020. godine, ali je Kosovo ipak odustalo od tog procesa zbog zastoja u bilateralnim pregovorima sa Srbijom. BiH i Crna Gora tada nisu potpisale deklaraciju strahujući da bi “mini Schengen” mogao postati zamjena za članstvo u Europskoj uniji. Imajući u vidu promjenu vlasti u Crnoj Gori, realno je očekivati da službena Podgorica promijeni stav prema ovoj inicijativi i da joj se pridruži, a na isto se već pred američkim predsjednikom Donaldom Trumpom obvezalo i Kosovo.

U takvom razvoju događaja BiH bi ostala usamljena izvan ove inicijative, koju na određeni način podupiru SAD i EU. Čeka se analiza Vijeća ministara, nakon čega bi institucije BiH mogle zauzeti konačan stav. Predsjedništvo BiH načelno je pozdravilo inicijativu. Unutar BiH Srbi su nedvojbeno za ovaj proces, Bošnjaci dvoje, a slično je i s Hrvatima, koji strahuju od političkih posljedica.

Pogled iz BiH i odluke

Naime, neupitno je da bi liberalizacija prelaska granice pogodovala trgovinskoj razmjeni, pa i povećanju izvoza BiH na regionalno tržište, koje je i danas vrlo važno za bosanskohercegovačko gospodarstvo. Posebno bi se olakšala komunikacija s Kosovom, koja je zbog viznog režima danas vrlo otežana. Regionalna suradnja nešto je na čemu inzistiraju EU i SAD pa bi i s te strane ulazak u “mini Schengen” bio plus za BiH. Još jedan razlog za pridruživanje ovom procesu relaksacija je političkih odnosa na tradicionalno trusnom prostoru jugoistočne Europe.

No, ono što su potencijalne opasnosti ove integracije svakako su neki politički procesi koje “mini Schengen” može potaknuti. Prvenstveno se to odnosi na rast političkog utjecaja i dominacije Srba i Albanaca u regiji. Uz eventualno usporavanje integracije zemalja jugoistočne Europe u EU, to bi mogla biti dva ključna razloga za skeptičnost bh. Hrvata, pa i Bošnjaka, prema “mini Schengenu”. Tu je i problem migrantske krize s kojom se BiH ionako teško nosi. Liberaliziranje prelaska granice u regiji koja se nalazi na najprometnijoj migrantskoj ruti mogla bi među krijumčarima ljudi iz Azije i Afrike biti shvaćena kao poticaj za intenziviranje ovih kriminalnih aktivnosti. Slično bi mogli reagirati i drugi kriminalni krugovi u zemljama Balkana, koji ionako dobro međusobno surađuju.

BiH bi svakako pri donošenju konačne odluke trebala uzeti u obzir sve potencijalne prednosti i zamke “mini Schengena”, a posebno činjenicu hoće li ovakva vrsta regionalne suradnje ubrzati ili usporiti europski put zemlje. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.