Skupština dioničara Elektroprijenosa BiH, koju čine entitetski premijeri Nermin Nikšić i Radovan Višković, u srijedu je usvojila odluke kojima je deblokiran rad ove državne kompanije. Usvojenim odlukama omogućen je nastavak investicija u ukupnom iznosu od 468 milijuna KM, piše Dnevni avaz.
"U 20 godina postojanja Elektroprijenosa 15 godina nije se ulagalo", kazao je za Avaz direktor kompanije Miro Džakula.
"Bez ove odluke nismo mogli pokrenuti investicije niti smo se mogli okrenuti ulaganjima u održavanje. Jako je bitno da je usvojena odluka o ulaganjima u objekte kompanije, financijski plan do 2027. godine - i to su ključne stvari kako bi se Elektroprijenos pokrenuo. Prosječna starost naših dalekovoda je od 43 do 55 godina, transformatora od 31 do 40 godina, a transformatorskih stanica od 28 do 52 godine. Trebamo li dalje pričati?! Skupština dioničara otklonila je mnogo toga i zahvaljujem dioničarima što su smogli snage, unatoč svim ovim događanjima, donijeti ključne odluke za daljnji rad Elektroprijenosa", kazao je Džakula.
Stanje mreže nije dobro, mnogo je vremena izgubljeno, pa su i potrebe velike, ali će idućeg tjedna biti određeni prioritetni projekti. Mnogo je onih koji su ključni kako bi sustav funkcionirao.
"Jedan od najbitnijih je ulaganje u prigušnice. Mislim da ćemo to uspjeti riješiti kreditnim sredstvima EBRD-a ili iz drugog izvora financiranja jer su visoki naponi najveći problem s kojim se susrećemo. Problem je i kod TE Stanari, gdje se javljaju iznimno visoki naponi koji prijete napraviti kvarove na mreži, koji su iznimno skupi i zahtjevni za popravak. Moramo pratiti i tehnološke trendove. Mislim da smo izgubili tu utakmicu, ali moramo početi ponovno igrati", ističe Džakula. Objašnjava da naknade za tzv. mrežarine Elektroprijenosa, koje nisu rasle od 2017. godine, nisu dovoljne za financiranje potrebnih investicija.
"Bojim se da smo prethodnih godina izgubili mnogo novca jer nisu pokrenute nabave ključne infrastrukture za prijenos električne energije - od dalekovoda do transformatora. Nije ista cijena transformatora prije 10 godina i danas. Proces njihove nabave traje najmanje dvije godine. Prespavali smo godine", dodaje Džakula. Džakula kaže da veliki problem za prijenosnu mrežu u sadašnjem stanju predstavlja i pojačano zanimanje za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, zbog čega se i u BiH mogu očekivati ispadi na sustavu poput onih u Španjolskoj i Portugalu.
"Zato treba pripremati mrežu i poduzimati druge aktivnosti da se takve stvari ne bi dogodile i nama. Imamo previše zahtjeva za priključenje. Kapacitet mreže u BiH okvirno je 5000 megavata, a zahtjeva je mnogo više. Ovo me podsjeća na smilje u Hercegovini, kad su svi bili krenuli u to, samo što je ovo mnogo skuplja priča. Različita je zakonska regulativa i pravilnici u RS-u i FBiH i to bi trebalo uskladiti. Zakoni su stari više od 20 godina i trebalo bi ih usklađivati sa sadašnjim potrebama", ističe Džakula.
