Suvremeni svijet ističe jedan ključni pojam - održivost. Definicija održivosti kao razvoja koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije bez ugrožavanja budućih postaje sve važnija. Oštećenja koja je čovjek nanio planetu zahtijevaju hitno djelovanje kako bi se zaustavila ili barem umanjila. Čist zrak, čista voda, obnovljivi izvori energije, stabilna klima i upravljanje ekološkim otpadom ključni su elementi za očuvanje kvalitetnog okoliša. Održivost planeta treba biti prioritet od najranije dobi radi ostavljanja boljeg svijeta za buduće generacije.
Zelene vještine
Predviđa se da će upravo mladi ljudi dominirati sektorima industrije za koje su ključne zelene vještine te da će više od 80 posto mladih do 2040. godine raditi upravo u ovim granama. Zato se smatra da je ovo ključan trenutak za obuku i osposobljavanje mladih ljudi u BiH upravo ovim vještinama kako bi mogli biti lideri u svojim zajednicama i adekvatno biti educirani te inovirati i stvarati ovu promjenu na njezinu samom početku. Zato se preporučuje što prije, pogotovo mladim osobama, da nauče više o tome što su zelene vještine i kako ih mogu iskoristiti u njihovu svakodnevnom životu jer one su svuda oko nas, a postat će ključne za razvoj društva i održive budućnosti kojoj težimo. Klimatska politika već stvara radna mjesta i prilike za budućnost. Prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo pokrenut će temeljitu preobrazbu u cijelom nizu sektora. Otvorit će se nova radna mjesta, a neka od postojećih bit će zamijenjena ili redefinirana. Zato moramo promicati i podupirati zeleno zapošljavanje, poraditi na stjecanju vještina i prekvalifikaciji radnika, predvidjeti promjene na radnim mjestima budućnosti. Klimatski pakt bit će nastavak rada EU-a u tom području te će aktivno podupirati radničke organizacije, obrazovne ustanove i javna tijela kako bi se pomoglo onima koji se žele zaposliti u zelenom gospodarstvu. Dva sektora koja imaju veliki potencijal za razvoj zelene ekonomije u BiH su poljoprivredni sektor i turizam. Ono što bi se moglo uraditi na nekoj mikrorazini je zeleni odnos koji može donijeti veliku korist poduzećima. Ako je poslovanje ekološki prihvatljivo, ne samo da donosi korist okolišu već može uštedjeti novac i poduzeću. Ekološki prihvatljivo poslovanje može se provoditi na sljedeće načine: korištenjem proizvoda koji smanjuju oslanjanje na prirodne resurse (npr. spremnici za kišnicu, solarni sustavi tople vode), korištenjem proizvoda izrađenih od recikliranog materijala (npr. uredski materijal od reciklirane plastike, namještaj od reciklirane gume), promjenama svojih poslovnih aktivnosti ako je to moguće (npr. smanjiti putovanja zrakoplovom održavanjem konferencijskih poziva umjesto međudržavnih sastanaka). Međutim, sve to ne bi imalo smisla bez obučenih stručnjaka koji nadgledaju i analiziraju naš utjecaj na svijet oko nas i prirodne resurse o kojima u konačnici svi u velikoj mjeri ovisimo, kako radi bogatstva tako i radi zdravlja. Stoga, kako bismo dosegnuli razinu održivosti koju priželjkujemo, nužno je raditi na osposobljavanju ljudi usporedno s razvojem ekonomije.
Korist i ekonomiji i okolišu
Zelena radna mjesta donose korist i ekonomiji i okolišu, a uključuju sve, od energije do dizajna i hrane. Tako je, primjerice, u velikim gradovima moguće razvijati i dizajnirati tzv. zelene krovove, recimo za uzgoj hrane za potrebe lokalnih restorana, radi smanjenja korištenja pesticida, poboljšanja urbanog okruženja izolacijom zgrada od gubitka energije, upravljanja oborinskim vodama, poboljšanja kvalitete zraka i osiguravanja mjesta za rekreaciju. Vrlo su značajna i zanimanja poput znanstvenika koji se bave iznalaženjem rješenja za okolišne probleme izazvane zagađenjem zraka, vode i sl. Stručnjaci koji rade u pogonima za reciklažu i odvajanje otpada, tehničari na instaliranju, održavanju i popravku solarnih panela, dron-inženjeri koji prikupljaju podatke s nepristupačnih lokacija u šumarstvu, vodoprivredi i općenito okolišnom menadžmentu, zatim IT stručnjaci koji održavaju i poboljšavaju proizvodnju i raspodjelu struje također su potencijalna zelena zanimanja. Na području EU-a samo 12% industrije koristi reciklirane materijale te je nužno inovacijama utjecati kako bi se postalo globalni lider u zelenoj ekonomiji. Upravljanje otpadom nudi kroz centre za reciklažu niz zelenih zanimanja jer je korist od recikliranja višestruka. Recikliranjem jedne aluminijske limenke uštedi se 90% energije potrebne za proizvodnju nove. Recikliranjem 1 kg papira umjesto odlaganja na deponije izbjegava se gotovo 1 kg emisije CO2, kao i emisije metana. Promet je također vrlo značajna zelena kategorija radnih mjesta jer se od automobilske industrije, recimo, očekuje smanjenje potrošnje fosilnih goriva. Promet u EU trenutačno emitira četvrtinu stakleničkih plinova i zato se smatra da bi povećanjem broja električnih vozila moglo doći i do veće potrebe i potražnje ljudi koji bi radili na njihovu održavanju. Ipak, električni automobili mogu biti zeleni jedino u slučaju da se napajaju čistijim alternativnim izvorima energije poput vjetra i sunca.
Otvori KEKS Pay
