Ministar unutarnjih poslova HN županije Slađan Bevanda u intervjuu za Večernji list govori o nedavnom slučaju višestrukog ubojice Edina Gačića te objašnjava kako MUP ove županije nije bio obaviješten da se na područje HNŽ-a doselila opasna osoba. Bevanda se osvrnuo i na probleme o izboru ravnatelja policije i posljedice koje to za sobom vuče.
Prije izvjesnog vremena ubijen je višestruki ubojica Edin Gačić, koji je početkom veljače izvršio ubojstvo u Konjicu na području HNŽ-a. Iz KPZ-a Bihać su prilikom njegova puštanja iz zatvora naveli da se radi o opasnoj osobi. Je li MUP HNŽ-a ikada obaviješten da je Gačić bio nastanjen na području ove županije i o kakvoj se osobi radi?
- Nakon opsežne i složene policijske akcije u kojoj su izravno i neizravno sudjelovale skoro sve sigurnosne agencije u BiH, ubijen je višestruki ubojica Edin Gačić. U pitanju je višestruki recidivist koji je, nažalost, na svom krvavom putu ukupno ubio četiri osobe, dvije osobe nakon odsluženja zatvorske kazne. Nakon njegovih okrutnih ubojstava postavlja se pitanje jesu li sigurnosne agencije u BiH mogle učiniti više da se spriječi odnosno preduhitri ovakav događaj, gdje u prvi plan izbija pitanje njihove međusobne suradnje u smislu razmjene informacija. Imajući u vidu specifične ustavne i zakonske nadležnosti sigurnosnog sektora BiH, pitanje suradnje policijskih agencija utemeljeno je na zakonu i međusobnim sporazumima o suradnji u određenim stvarima. Na tim principima policijsko tijelo naše županije surađuje i razmjenjuje informacije s drugim sigurnosnim agencijama i institucijama u BiH. No, ovdje se postavlja jedno drugo pitanje. Nije li u ovakvim slučajevima zakazala društvena zajednica općenito, koja ovakve i slične slučajeve treba tretirati na poseban način, počevši od pripreme osuđene osobe za povratak u civilni život, gdje je odgovornost na kazneno-popravnim ustanovama, pa sve do lokalne zajednice koja takvu osobu u končanici treba prihvatiti kao svoga sugrađanina? Policija MUP-a HNŽ-a nije bila ni na koji način obaviještena da se na našem području nastanila osoba koja je služila zatvorsku kaznu zbog dvostrukog ubojstva. Bez nekih službenih informacija o njegovu psihološkom profilu, opasnosti od ponavljanja kaznenih djela ili eventualne opasnosti za okolinu policija nije mogla niti smjela poduzimati bilo kakve radnje kojima bi na bilo koji način ograničila prava Edina Gačića.
Koliko je policajaca MUP-a HNŽ-a bilo uključeno u potragu za Gačićem?
- Mogu reći da je gotovo cijeli operativni sastav Uprave policije sudjelovao na neki način u potrazi za osobom koja je izvršila ubojstvo. Korištena su sva raspoloživa materijalno-tehnička sredstva i specijalna policijska oprema. Izravno, u samoj potrazi na terenu sudjelovala je Postrojba za potporu te policija PU Konjic uz ispomoć ostalih policijskih uprava.
Također, sve ustrojbene jedinice našeg MUP-a imale su zadaće vršiti službene operativne radnje po dubini teritorija, provjeru svih informacija te kontrolu prijevoznih sredstava u cestovnom i željezničkom prometu. Također, uspostavio se kontakt i razmjena informacija sa svim sigurnosnim agencijama u BiH, a policijski službenici ovog Ministarstva sudjelovali su u radu operativnoga stožera FUP-a i dali veliki doprinos u konačnom razrješenju krizne situacije.
Kakvo je sigurnosno stanje u HNŽ-u?
- Uzimajući u obzir sve poteškoće, i kadrovske i organizacijske, te probleme s kojima je suočeno Ministarstvo, stanjem sigurnosti možemo biti zadovoljni. Ono je na zadovoljavajućoj razini ili, bolje reći, u okvirima očekivanog jer tako govore svi statistički pokazatelji. Naravno, može se i mora učiniti još više, posebice u preventivnom smislu.
U posljednje vrijeme bilježi se povećan broj kaznenih djela pljački. Je li policija na tragu počiniteljima?
- Istina je da je u posljednja dva mjeseca došlo do pojave većeg broja kaznenih djela teških krađa i razbojstava. Na meti su osobni automobili, banke, sportske kladionice, trgovine, odnosno sva mjesta i objekti gdje bi se mogao pronaći novac ili druge vrijednosti. Ovakve pojave događaju se ciklično, što znači da postanemo meta neke organizirane skupine kriminalaca koja djeluje na širem prostoru BiH te kad se ona otkrije i procesuira, stanje se ponovno stavi pod kontrolu i normalizira. Policija u ovakvim slučajevima surađuje s MUP-ovima susjednih županija, sa svim sigurnosnim agencijama u BiH i nadležnim tužiteljstvima. Mogu vam samo toliko reći, da smo i u ovim slučajevima na dobrom tragu, ima dosta informacija i materijalnih tragova koji se vještače pa se nadam kako je samo pitanje vremena kada će i ova kaznena djela biti rasvijetljena.
Dolazi li na naplatu nepostojanje policijskog odbora u kontekstu većeg broja kaznenih djela?
- Pitanje nepostojanja policijskog odbora nije u izravnoj vezi s povećanjem kaznenih djela i sa stanjem sigurnosti, ali u neizravnoj svakako jest. Naime, policijski odbor je drugostupanjsko tijelo koje rješava statusna pitanja policijskih službenika (prijam kadeta, raspoređivanje policijskih službenika, činovanje, prestanak radnog odnosa i dr.). Dakle, ako nemate dovoljan broj policijskih službenika i ako im na odgovarajući način nije riješen osobni status, onda je za očekivati da i policajci budu nezadovoljni takvim stanjem. Samo motivirani i dobro opremljeni profesionalci mogu udovoljiti svim sigurnosnim izazovima. Istina je da su ovo Ministarstvo i Vlada HNŽ-a dosta učinili na podizanju materijalnog statusa i tehničke opremljenosti policijskih službenika, ali činjenica je da policijskog odbora nema već četiri godine i da se to odražava na sva prava iz radnog odnosa policijskih službenika i stegu unutar policijskog tijela.
MUP HNŽ-a nema ravnatelja policije. Koliko to dodatno usložnjava situaciju?
- Od listopada prošle godine nemamo ravnatelja policije i to u znatnoj mjeri dodatno usložnjava situaciju. Imajući u vidu da je ravnatelj policije čelni čovjek Uprave policije MUP-a HNŽ-a, čije su mjesto i uloga za funkcioniranje ovog policijskog tijela u punom kapacitetu nezamjenjivi, njegov neizbor u svakom se slučaju odražava na funkcioniranje Uprave policije MUP-a HNŽ-a. Sukladno Zakonu o unutarnjim poslovima, ravnatelj policije na dnevnoj razini planira, rukovodi i nadzire sve policijske operacije i aktivnosti, izravno usmjerava rad policije i izdaje operativne zapovijedi. S druge strane, u prvom stupnju rješava sva statusna pitanja policijskih službenika i drugih državnih službenika i namještenika raspoređenih u Upravi policije i njihov je rukovoditelj. Pitanje izbora ravnatelja policije trenutačno je u rukama Skupštine HNŽ-a koja treba imenovati neovisno povjerenstvo za odabir i reviziju koje će provesti postupak javnog i neovisnog odabira kandidata za ravnatelja policije MUP-a HNŽ-a.
Iako ne bi trebao biti, izbor ravnatelja policije u ovoj županiji prvenstveno je političko pitanje. Ima li volje da se ono riješi odnosno da se izabere novi ravnatelj?
- I u ranijem sazivu Skupštine HNŽ-a više smo puta apelirali da se uspostavi neovisno povjerenstvo za odabir i reviziju koje treba preuzeti svoju ulogu oko izbora policijskog ravnatelja i nadzora nad njegovim radom. U međuvremenu su provedeni izbori i konstituiran je novi saziv Skupštine, a vode se međustranački razgovori o formiranju izvršne vlasti. Mi smo za razgovore kandidirali sve teme nužne za zakonito funkcioniranje MUP-a. Podijelili smo ih u nekoliko stavki počevši od organizacijskih pitanja (uspostava neovisnog povjerenstva, policijskog odbora i javno-žalbenog ureda), kadrovskih (imenovanje ravnatelja policije i drugih rukovodećih kadrova u MUP-u) te normativno-pravnih pitanja (donošenje novog Zakona o unutarnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima). O svim ovim pitanjima treba postići konsenzus, a imam osjećaj da se sada stvara povoljnija klima i da će se konačno u potpunosti otkloniti sve prepreke u funkcioniranju MUP-a u punom kapacitetu.
Do čega može dovesti neizbor ravnatelja policije ako uzmemo u obzir već postojeću situaciju u ovoj županiji?
- Neizbor ravnatelja policije može imati velike posljedice na ukupno sigurnosno stanje u HNŽ-u jer, kako sam već naglasio, njegova uloga u operativnom rukovođenju policijskim strukturama je nezamjenjiva. Isto tako, i u samoj Upravi policije može se stvoriti kaos jer ako se pojavi nedisciplina i ako to ode predaleko, onda će biti jako teško uspostaviti normalno stanje. Za sada je još uvijek sve pod kontrolom zahvaljujući odgovornim i savjesnim profesionalcima u MUP-u koji odgovorno obavljaju svoje, pa i dio obveza nedostajućih kadrova.
Jedan od konstantnih problema ovog MUP-a je nedostatak kadrova. Kakvo je trenutačno stanje?
- Stanje je i dalje još uvijek nezadovoljavajuće. Iako je prošle godine otpočelo s radom 80 mladih policajaca i policajki, još uvijek nam nedostaje 214 policijskih službenika te 68 državnih službenika i namještenika. Od Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dobili smo suglasnost za školovanje i prijam u radni odnos još 100 policijskih službenika. Taj natječaj još je u tijeku, ali ga ne možemo realizirati zbog nepostojanja ravnatelja policije i policijskog odbora. Moram istaknuti kako se stanje sve više usložnjava jer dosta djelatnika odlazi u mirovinu pa takva situacija zahtijeva da se natječaji raspisuju češće i vrši popuna ispražnjenih radnih mjesta.
