Balkanski barometar 2018. donosi pregled stanja u zemljama Balkana o percepciji građana i gospodarstvenika o napretku. Kada je riječ o BiH, podaci nikada nisu bili lošiji o percepciji građana promatrajući podatke iz prethodne četiri godine. Istraživanje je pokazalo da je 21% populacije kazalo da nije bilo u mogućnosti platiti stanarinu ili komunalije, a 14% njih kazalo je da nije u mogućnosti priuštiti sebi osnovne potrepštine poput odjeće i hrane.
Nemaju izbora
Građani posežu za potrošački kreditima da bi isfinancirali svakodnevne životne troškove, koje ne mogu podmiriti redovitim primanjima. Za većinu njih poseban problem predstavlja svaki imalo veći izdatak, koji si ni približno ne mogu priuštiti svojim primanjima. Dok se zadužuju, većina građana usporedno traži novi posao za koji se nada da će im omogućiti povećati standard i riješiti se zajmova. U biti, samo odgađaju financijske nevolje i tonu u sve veći minus. Iz začaranog kruga zaduženosti teško mogu izaći jer plaće stagniraju, a troškovi života rastu. Nemajući kamo, zadužuju se po visokim kamatama. Onda uzmu drugi kredit, vrate stari, a ostatak iskoriste za neki novi izdatak iz domene pukog preživljavanja i tako u krug. Problem je što, kada jednom uđu, ljudi teško izlaze iz ovoga začaranog kruga zaduženosti. Građani duguju jedni drugima, raznim poduzećima i bankama, a kada zapadnu u krizu, ostanu bez posla i nisu u mogućnosti redovito izmirivati obveze, ostaju bez imovine. Zbog neizmirenih dugovanja, ostaju i bez pokretnih stvari koje banke plijene i preko javne prodaje namiruju njihova dugovanja. A da se plijeni baš sve, uvjerili smo se na portalu javnaprodaja.ba gdje je oglašeno gotovo sve, od samih stambenih jedinica do stvari koje čine jedno kućanstvo. Kada je riječ o pokretnoj imovini, sudski izvršitelji plijene sve što mogu odmah prodati i unovčiti kako bi naplatili dugove. Iako je na portalu oglašen samo mali dio imovine koja je otišla na bubanj nekoliko banaka i mikrokreditnih fondacija, može se naći sve i svašta. Kako bi naplatile svoje, banke i mikrokreditne organizacije, preko javnih licitacija prodaju perilice rublja, mikrovalne pećnice, štednjake, dvosjede, trosjede, kutne garniture, fotelje, monitore, televizore, glazbene linije, kompletne kuhinje, stolove, računala, klima-uređaje i sve to daleko ispod tržišne cijene. Cijena imovine koju je sudski izvršitelj popisao uvijek je povoljnija nego realna tržišna cijena. I to najviše privlači kupce. Pa se tako klima-uređaj prodaje po početnoj cijeni od 100 maraka, kolika je i cijena računala, kuhinja od deset elemenata prodaje se po cijeni od 200 maraka, dok je ona od punog drveta sa svim uređajima 1000 maraka. Mnogi ne razmišljaju o tome je li to što kupuju zaplijenjeno ili ne. Kupci će se, kažu, naći jer je povoljna cijena nerijetko privlačnija od odbojnosti loše karme. Nakon prodaje izvršitelj uzima onoliko novca koliko je potrebno da se nadoknadi dug, dok ostatak vraća dužniku.
Kuće, stanovi, radni strojevi
Uz kućne stvari, tu su i građevinski strojevi, tvorničke dvorane, zemljišta, ali i vozila, stanovi i kuće. Na spomenutom portalu trenutačno su oglašena 42 radna stroja. Pa se tako može pronaći dvostupna autodizalica po početnoj cijeni od 1600 maraka, postrojenje za pripremu piljevine 4250 maraka, uređaj za zavarivanje CO2 - profesionalni, čija je početna cijena 666 maraka. Tu su i kuće, stanovi i poslovni prostori. Sve ponuđene cijene su znatno ispod tržišnih. Nema podataka o tome koliko je građana u cijeloj BiH ostalo bez stana ili druge nekretnine koju im je zaplijenila banka zbog neplaćanja kredita ili pokretnih stvari.
