Zabačeni "izgubljeni svijet" uz obalu Kalifornije mogao bi promijeniti dosadašnju priču o prvim stanovnicima Amerike. Na Kanalskim otocima pronađeni su 13.000 godina stari ljudski ostaci, drevna naselja i dokazi koji upućuju na mogućnost da su neki od najranijih stanovnika kontinenta stigli brodovima, a ne kopnenim putem kroz unutrašnji ledeni koridor. Ako se ta teorija pokaže točnom, mogla bi promijeniti desetljećima prihvaćeno shvaćanje prema kojem su prvi Amerikanci prešli kopneni most iz Sibira i potom se kretali prema jugu kroz koridor bez leda u zapadnoj Kanadi. Umjesto toga, nova tumačenja sugeriraju da su ljudi iz ledenog doba prije više tisuća godina stigli do Sjeverne Amerike prateći obalnu "morsku autocestu kelpa", koristeći čamce za kretanje duž pacifičke obale i naseljavanje područja poput Kanalskih otoka. Na otocima su pronađene i kosti patuljastih mamuta te iznimno dobro očuvana arheološka nalazišta koja pružaju rijedak uvid u život tijekom ledenog doba, prenosi Daily Mail. Znanstvenici taj otočni lanac opisuju kao mjesto na kojem su drevni krajolici i ljudska povijest ostali gotovo zamrznuti u vremenu.
Istraživači smatraju da dokazi upućuju na zaboravljenu pomorsku migraciju koja bi mogla temeljito promijeniti razumijevanje najranijih stanovnika Amerike. Vjeruju i da mnogi odgovori još uvijek čekaju da budu otkriveni. Kanalske otoke znanstvenici i arheolozi proučavaju više od stoljeća, a neka od najvažnijih otkrića, uključujući ostatke čovjeka iz Arlington Springsa, pronađena su tijekom iskapanja sredinom 20. stoljeća. Nova dokumentarna emisija, objavljena na YouTube kanalu Timeline, ponovno je skrenula pozornost na ta otkrića i misterije koje se još skrivaju ispod površine otoka i okolnih voda. Ipak, ne slažu se svi arheolozi s time da Kanalski otoci pružaju konačan dokaz pomorske migracije. Iako danas mnogi istraživači prihvaćaju da su ljudi bili prisutni u Amerikama prije kulture Clovis, stručnjaci i dalje raspravljaju o tome kada su prvi doseljenici točno stigli i jesu li putovali morem, kopnom ili kombinacijom više ruta. Osam kalifornijskih Kanalskih otoka nalazi se u Tihom oceanu uz obalu južne Kalifornije, od područja Point Conceptiona blizu Santa Barbare do juga Los Angelesa.
Autor Frederic Caire Chiles, doktor povijesti sa Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari, u filmu je rekao: "Oni su trag nestalog svijeta". Četiri sjeverna otoka, San Miguel, Santa Rosa, Santa Cruz i Anacapa, nisu uvijek bila ondje gdje se danas nalaze. Geolozi navode da su nekada bila smještena znatno južnije, blizu današnjeg San Diega, prije nego što su ih tektonske sile polako pomaknule prema sjeveru i zarotirale za oko 110 stupnjeva. Otoci su za arheologe postali pravo blago jer su njihovi drevni slojevi ostali iznimno dobro očuvani. U njima se nalaze tragovi koji su drugdje nestali zbog porasta razine mora i tisuća godina ljudske aktivnosti. Među najvažnijim otkrićima su ostaci čovjeka iz Arlington Springsa, pronađeni na otoku Santa Rosa i kasnije datirani na najmanje 13.000 godina starosti. Kosti muškarca pronađene su 1959. godine, 37 stopa ispod slojeva pijeska, mulja i šljunka koje je nanijela voda. Dr. Thomas Stafford, geolog i stručnjak za radiokarbonsko datiranje, rekao je da su, nakon testiranja provedenog 2001. godine, te kosti bile najstariji datirani ljudski skeletni ostaci u Sjevernoj Americi.
Otkriće je bilo posebno važno jer su ostaci približno iste starosti kao i kultura Clovis, koja se dugo smatrala prvom kulturom ljudi naseljenih u Amerikama. No, za razliku od nalazišta kulture Clovis, koja su pronađena u unutrašnjosti kontinenta, čovjek iz Arlington Springsa otkriven je na otoku uz obalu. To upućuje na mogućnost da su neki od najranijih stanovnika Sjeverne Amerike već bili vješti pomorci. Pripadnici kulture Clovis, poznati po karakterističnim užlijebljenim vrhovima kopalja, nekoć su se smatrali ljudima koji su u Sjevernu Ameriku stigli kroz koridor bez leda u Kanadi. Otkrića na Kanalskim otocima otvorila su mogućnost da je druga skupina do kontinenta stigla brodovima, prateći pacifičku obalu. No upravo su Kanalski otoci pred istraživače stavili zagonetku. Ljudi koji su prije 13.000 godina živjeli na otoku odvojenom od kopna morali su imati čamce da bi do njega stigli, što sugerira da je pomorska tehnologija postojala mnogo ranije nego što se prije mislilo. Neki istraživači tvrde da koridor bez leda možda nije bio potpuno otvoren ili ekološki pogodan za život u vrijeme kada su prvi ljudi stigli na otoke, što dodatno podupire mogućnost da su došli morskim putem.
Tu teoriju istraživači nazivaju hipotezom "morske autoceste kelpa". Dr. John Johnson, kustos antropologije u Prirodoslovnom muzeju Santa Barbare, rekao je: "Sve od Japana do Donje Kalifornije postoje ekosustavi šuma kelpa s vrlo sličnim skupinama životinja. To se povezuje s idejom obalne migracije, drevne obalne migracije u kojoj su ljudi koristili plovila, obilazili ledenjake kada bi na njih naišli i postupno se kretali prema jugu dok nisu stigli do Kalifornije. Ljudi su se na ovom otoku pojavili prije otprilike 13.000 godina i s vremenom se razvili u skupinu koju poznajemo kao Chumash". Domovina predaka naroda Chumash obuhvaća središnju i južnu obalu Kalifornije te četiri sjeverna Kanalska otoka. Tijekom ledenog doba mamuti su lutali područjem koje je nekoć bilo jedan veći otok sastavljen od današnjih sjevernih Kanalskih otoka. S vremenom su se razvili u patuljaste oblike poznate kao patuljasti mamuti. Ta je vrsta nestala otprilike u isto vrijeme kada su se ljudi pojavili na otocima, što je potaknulo pretpostavke da su neki od najranijih stanovnika Sjeverne Amerike možda susretali, a možda i lovili te minijaturne slonove.
Tisućama godina otoci su bili domovina predaka naroda Chumash, koji su razvili napredne pomorske zajednice i trgovali novcem od školjkastih perli s kopnenim skupinama. Otoci su se zauvijek promijenili nakon što je portugalski istraživač Juan Rodríguez Cabrillo 1542. godine postao prvi Europljanin koji je stigao do Kalifornije. "To je bio najudaljeniji prodor Europe u svijet o kojem nisu znali ništa", objasnio je jedan povjesničar. Bolesti, kolonizacija i društveni potresi s vremenom su teško pogodili domorodačke zajednice i doveli do napuštanja otoka. Jedna od najpoznatijih priča iz tog razdoblja jest ona o "usamljenoj ženi s otoka San Nicolas", koja je kasnije ovjekovječena u romanu Otok plavih dupina. Sama je preživjela na otoku oko 18 godina prije nego što je spašena 1853. godine. Znanstvenici danas vjeruju da otoci i dalje skrivaju brojne tajne, i to ne samo pod svojim surovim krajolicima nego i u okolnim vodama. Tijekom ledenog doba razina mora bila je stotinama stopa niža nego danas, što znači da su područja koja su sada pod vodom nekoć bila kopno. Upravo su ondje možda živjeli neki od najranijih stanovnika Amerike.
Otvori KEKS Pay
