Vinogradarska sezona 2026. godine na području sjeveroistočne Bosne donijela je prosječan rod grožđa, ali se unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama, očekuju kvalitetna vina. Kasni proljetni mrazevi i dugotrajna ljetna suša smanjili su prinose u pojedinim vinogradima, dok istovremeno europski i svjetski trendovi pokazuju sve manju potrošnju vina, što pred vinogradare i vinare postavlja dodatne izazove.
Vinar i somelijer iz Brčkog Nemanja Bijelić ističe da su majski mrazevi na pojedinim lokalitetima pričinili značajnu štetu, uništivši i značajnu količinu roda. Nakon toga uslijedila je suša i tijekom kolovoza, pa je razdoblje bez padalina bilo oko 40 dana, što je dodatno opteretilo vinovu lozu.
- Možemo reći da smo imali prosječan rod, ali očekujemo dobra vina. Vinova loza je žilava biljka koja je tisućama godina preživljavala različite vremenske izazove. I ove se godine uspjela izboriti s nepovoljnim uvjetima, a ono što smo ubrali daje nam razloga da očekujemo kvalitetnu berbu - kaže Bijelić.
Berba na području sjevernih vinogorja uglavnom je završena. Bijela vina prošla su fermentaciju, dok su crvena još u tom procesu, koji se približava kraju. Prema Bijelićevim riječima, grožđe je zadržalo povoljan odnos šećera i kiselina, što predstavlja dobru osnovu za kvalitetu budućih vina.
Ipak, posljedice suše i mrazeva odrazile su se na količinu dobivenog vina. U pojedinim vinogradima randman, odnosno količina vina dobivena preradom grožđa, manji je za 25 do 30 posto. Dok se od približno dva kilograma grožđa uobičajeno očekuje oko litra vina, ove godine na pojedinim lokalitetima dobiva se između 700 i 800 mililitara.
Bijelić smatra da bi vina iz ovogodišnje berbe mogla ostati zapamćena po kvaliteti, a pojedini vinari vjerojatno će dio proizvodnje sačuvati za dulje odležavanje.
- Vina iz 2026. godine mogla bi biti zapamćena kao kvalitetna, a neki vinari će vjerojatno ostaviti određene količine kao svojevrsne rezerve, vina s potpisom, koja će čuvati u podrumima idućih godina - navodi Bijelić.
Međutim, dok se proizvođači suočavaju s vremenskim izazovima, dodatnu zabrinutost izaziva smanjenje potrošnje vina. Prema podacima koje navodi Bijelić, u Europi i svijetu primjetan je trend pada konzumacije, a u pojedinim procjenama govori se o smanjenju od 25 do 30 posto.
Razlike u navikama potrošača vidljive su i u potrošnji po stanovniku. Dok se u Portugalu godišnje konzumira oko 67 do 70 litara vina po stanovniku, u Francuskoj oko 42 litra, a u Italiji približno 40 litara, u Njemačkoj je ta količina oko 26 litara. U Bosni i Hercegovini, prema podacima koje iznosi Bijelić, godišnja potrošnja iznosi svega 5,4 do šest litara po stanovniku, što je znatno ispod europskog prosjeka, koji se procjenjuje na oko 28 litara.
- Vinogradari i vinari danas moraju raditi na kvaliteti, a naš zadatak kao somelijera jest educirati stanovništvo i razvijati kulturu poznavanja vina. Kod nas su i dalje mnogo zastupljeniji rakija i pivo, dok kultura vina nije dovoljno razvijena. Važno je da ljudi upoznaju različite sorte, nauče prepoznati kvalitetu i odgovorno uživaju u vinu - ističe Bijelić.
Iako ovogodišnja berba na području sjeveroistočne Bosne obećava kvalitetna vina, budućnost ove djelatnosti neće ovisiti samo o vremenskim prilikama i prinosima već i o sposobnosti proizvođača da odgovore na promjene na tržištu.
Otvori KEKS Pay
