Bosna i Hercegovina već desetljećima spada među europske zemlje s najvećim udjelom stanovništva koje živi izvan granica matične države. Ratna migracija iz devedesetih godina, ali i kontinuirani ekonomski odlasci nakon 2000. godine stvorili su jednu od najbrojnijih dijaspora u odnosu na broj stanovnika u zemlji. Danas se procjenjuje da izvan Bosne i Hercegovine živi između dva i 2,2 milijuna ljudi podrijetlom iz BiH, što je gotovo polovica ukupnog broja stanovnika koji danas žive u zemlji, piše Večernji list BiH.
Najveće zajednice u Europi
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, građani i njihovi potomci raseljeni su u više od 50 država svijeta, a najveće zajednice nalaze se u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji. Dijaspora danas ima značajnu gospodarsku ulogu jer svake godine u Bosnu i Hercegovinu šalje milijarde konvertibilnih maraka kroz doznake, investicije i pomoć članovima obitelji.
Najveći broj građana BiH živi u Njemačkoj, koja je posljednjih deset godina postala i najpoželjnija destinacija za novo iseljavanje. Procjenjuje se da u toj zemlji živi više od 500.000 ljudi podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Njemačko tržište rada posebno privlači zdravstvene radnike, građevinske radnike, vozače, zanatlije i stručnjake iz IT sektora. Liberalizacija zapošljavanja za radnike sa Zapadnog Balkana dodatno je ubrzala ovaj trend. Odmah iza Njemačke nalaze se Austrija i Hrvatska. U Austriji živi oko 180.000 do 200.000 osoba podrijetlom iz BiH, dok Hrvatska predstavlja jednu od najvažnijih destinacija zbog geografske blizine, zajedničkog jezika i velikog broja obiteljskih veza. Prema posljednjem popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2021. godine, oko 138.000 stanovnika izjasnilo se da su rođeni u Bosni i Hercegovini.
Ako govorimo o ukupnom broju ljudi podrijetlom iz BiH u Hrvatskoj, brojka je prema procjenama znatno veća (oko 250.000 do 350.000), dok se 140.000 odnosi na osobe rođene u BiH koje žive u Hrvatskoj prema popisu stanovništva. Međutim, stvaran broj osoba podrijetlom iz BiH znatno je veći jer velik broj njih ima hrvatsko državljanstvo, rođen je u Hrvatskoj ili se izjašnjava kao Hrvati, pa procjene govore da s BiH obiteljskim ili osobnim podrijetlom u Hrvatskoj živi između 250.000 i 350.000 ljudi. Brojna zajednica građana BiH nalazi se i u Sloveniji, gdje živi oko 110.000 osoba podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.
Ta je zemlja posljednjih godina ponovno postala privlačna zbog stabilnog tržišta rada i nedostatka radne snage u industriji, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima. Migracija stranih državljana u Sloveniju bila je pozitivna 27. godinu zaredom, pokazuju najnoviji podaci prema kojima se u tu zemlju doselilo 9.500 više stranaca nego što ih je iz nje odselilo. Građani BiH dali su najveći doprinos tom pozitivnom migracijskom saldu, budući da se u Sloveniju doselilo oko 2.000 više državljana BiH nego što ih je iz nje odselilo, objavio je Statistički ured Slovenije. Bosna i Hercegovina ostala je i glavno ishodište stranih doseljenika u Sloveniju. Čak 30 posto svih stranih doseljenika stiglo je iz BiH, dok među ostalim najzastupljenijim zemljama prethodnog prebivališta slijede Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Ukrajina.
Promjena strukture
Značajne zajednice postoje i u Švicarskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Nizozemskoj te Italiji, dok izvan Europe posebno treba izdvojiti Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Australiju. U SAD-u se procjenjuje da živi oko 350.000 ljudi podrijetlom iz BiH, dok ih je u Kanadi oko 100.000. Posljednjih godina struktura iseljavanja značajno se promijenila. Dok su ranije uglavnom odlazili nekvalificirani radnici, danas zemlju napuštaju liječnici, medicinske sestre, inženjeri, informatičari, vozači, kuhari, konobari, električari i brojni mladi ljudi odmah nakon završetka školovanja. Poslodavci iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske aktivno traže radnike iz BiH zbog kroničnog nedostatka domaće radne snage.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH i međunarodnih organizacija koje prate migracije, najveći broj građana posljednjih godina iseljava upravo u Njemačku. Slijede Hrvatska, Austrija i Slovenija, dok je posljednjih godina primjetan rast odlazaka i u Irsku, premda je taj val nešto slabiji nego prije nekoliko godina. Razlozi odlaska dobro su poznati. Građani kao glavne motive navode više plaće, sigurnija radna mjesta, bolje uvjete rada, kvalitetnije zdravstvene usluge, učinkovitije institucije i veću pravnu sigurnost. Mnogi ističu da odlaze zbog budućnosti svoje djece, mogućnosti školovanja i stabilnijeg životnog standarda. Istodobno, BiH sve više osjeća posljedice iseljavanja. Brojne tvrtke suočavaju se s nedostatkom radnika, zbog čega se povećava broj zaposlenih iz Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina i drugih azijskih zemalja. U pojedinim sektorima poslodavci upozoravaju da bez stranih radnika više nije moguće održati redovito poslovanje. Unatoč velikom broju ljudi koji su napustili zemlju, veza dijaspore s Bosnom i Hercegovinom i dalje je vrlo snažna.
Tijekom ljetnih mjeseci tisuće obitelji vraćaju se u rodna mjesta, ulažu u nekretnine, pomažu lokalnim zajednicama i održavaju gospodarske veze s domovinom. Doznake iz inozemstva i dalje predstavljaju jedan od najvažnijih izvora deviznih prihoda BiH te imaju važnu ulogu u potrošnji i financijskoj stabilnosti velikog broja kućanstava. Demografi upozoravaju da će budući razvoj zemlje u velikoj mjeri ovisiti o sposobnosti zadržavanja mladih i obrazovanih ljudi. Bez ozbiljnih gospodarskih reformi, rasta plaća i poboljšanja životnog standarda, migracijski trendovi teško će se zaustaviti, a dijaspora će i dalje brojčano rasti, dok će broj stanovnika u BiH nastaviti padati.
Otvori KEKS Pay
