Bez obzira na veličinu, opremljenost i stručnost medicinskog osoblja, epidemija koronovarisa (COVID-19) svijet je zatekla nespremnim. Svaki sustav na svoj način borio se sa zarazom, a ako govorimo o broju umrlih i zaraženih te činjenici da virus nije ušao u zdravstvene ustanove ni domove za brigu o osobama starije životne dobi, koji su bili najugroženija skupina, onda bi sustav zdravstva SBŽ-a sasvim sigurno dobio više nego prolaznu ocjenu. O borbi s epidemijom na području SBŽ-a, ali i projektima u zdravstvu ove županije razgovarali smo s Antom Matićem, ministrom zdravstva i socijalne politike u Vladi SBŽ-a.
Koliko je u SBŽ-u ukupno bilo oboljelih od koronavirusa i kakvo je trenutačno stanje?
Sama statistika o broju zaraženih ne daje toliko jasnu sliku stanja jer bilo je slučajeva prebacivanja određenog broja zaraženih iz Sarajeva u druge županije. Prema statistici, u SBŽ-u imali smo 40 pozitivnih na COVID-19. Jedan slučaj još je aktivan, ostali su izliječeni, a jedna osoba nedavno je skinuta s respiratora u Hrvatskoj bolnici “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj. Vjerujem da ćemo do objave ovog intervjua biti “korona-free” županija.
Što je, po vašem mišljenju, odigralo najznačajniju ulogu u borbi sa širenjem zaraze na području SBŽ-a?
Mislim da je to prevencija. Ono zbog čega mi u SBŽ-u, a tu mislim ne samo na zdravstvene ustanove, prije svih, domove zdravlja koji su podnijeli najveći teret (posebno HES službe), a potom i bolnice, već i na Vladu SBŽ-a, koja je osigurala pola milijuna maraka za zaštitnu opremu, Zavod za javno zdravstvo, koji je osigurao financiranje dodatnih timova i dio materijalnih troškova, policiju te mnoge druge županijske institucije i službe, zaslužujemo dobru ocjenu je naš preventivan pristup. U SBŽ-u testirali smo više od 2300 osoba te izdali gotovo 5000 rješenja o samoizolaciji. U trenutku ukidanja samoizolacije nadzirali smo nešto više od 880 osoba.
Znači li sve ovo da će SBŽ biti još spremniji za novi val zaraze, ako ga bude?
Sva iskustva iz ove pandemije sigurno će se dobro iskoristiti ako bude drugog vala zaraze. Mislim da smo u SBŽ-u dobro odgovorili na izazov, ali i da smo naučili kako se ponašati u slučaju novog vala zaraze, počevši od građana do zaposlenih u zdravstvu. Ako ništa drugo, svladali smo procedure, stekli iskustva koja će nam pomoći donositi kvalitetnije odluke za neki novi val ili neku drugu pandemiju, nabavili smo opremu koju do sada nismo imali za ove potrebe.
Podrazumijevate li pod novom opremom i laboratorij za testiranje na COVID-19?
Naravno, Vlada SBŽ-a odobrila je nabavu laboratorija za testiranje na koronavirus i ovaj projekt, u suradnji s UNDP-jom, realizirat ćemo u idućih mjesec dana. Sjedište laboratorija odredit će Zavod za javno zdravstvo, a u tijeku je postupak verifikacije laboratorija.
Sudeći prema vašim izjavama, u SBŽ-u se nakon izbijanja epidemije u njezino suzbijanje aktivno uključila struka. Koliko je to zapravo važno i što, osim malog broja zaraženih, smatrate najvećim uspjehom u borbi protiv širenja zaraze u SBŽ-u?
Nakon što je Civilna zaštita Federacije BiH uvela izvanredno stanje, problemi počinju zbog odluka u čijem donošenju nije uvijek konzultiran Federalni krizni stožer zdravstva, odnosno struka, što se moglo vidjeti u mnogim medijskim objavama. Naše uspješno nošenje s epidemijom, osim preventive, stručnosti ljudi iz ZZJZ-a, također možemo zahvaliti praćenju mjera koje su donosile zemlje okruženja, prije svih Hrvatska, stvaranju baze podataka o osobama koje su u samoizolaciji, karanteni i uvezivanju svih bolnica, domova zdravlja te svih drugih ustanova. Virus nije ušao u naše zdravstvene ustanove, kao ni u domove za stare osobe, i to je iznimno važno.
Koji se još projekti realiziraju u zdravstvu i oblasti socijalne zaštite u SBŽ-u, je li ih epidemija zaustavila ili samo usporila?
Mi smo prije izbijanja pandemije uspješno započeli procese digitalizacije u sustavima socijalne zaštite, zdravstva i inspekcije. Otpora uvijek ima, u smislu prihvaćanja novog načina rada, ali uglavnom na kraju sve bude prihvaćeno i sve funkcionira kako treba, bar ovaj dio koji je do sada završen i proveden. Zahvaljujući novim tehnologijama, sav proces utroška i nadzora trošenja sredstava je pod nadzorom, potpuno je transparentan i dostupniji korisnicima. U tijeku su određeni projekti u zdravstvu, a trenutačno imamo digitalni rendgen-sustav, digitalni laboratorijski sustav. Što se tiče rendgen-sustava, ostaje nam da zajedno s određenim domovima zdravlja koji nemaju digitalne uređaje provedemo potrebnu digitalizaciju ako je to moguće ili nabavu novih. Prošle godine prebačena su sredstva za domove zdravlja da provedu ovu aktivnost i očekujemo ubrzo izvješće ustanova o završenom poslu. Uz sve prednosti koje donosi digitalizacija, ovaj proces je i izvrstan način borbe protiv korupcije.
Tko su najveći investitori u sustav zdravstva u SBŽ-u?
Što se tiče investicija u sustav zdravstva, najveći donator je Vlada Srednjobosanske županije. Sukladno mogućnostima, dio po dio, opremat će se ustanove, nabavljat će se oprema koja će olakšati liječenje pacijentima, poput uređaja koji je olakšao život oboljelima od celijakije. Njih oko 300 odnedavno pretrage radi u SBŽ-u. U želji da se građanima SBŽ-a pruži što kvalitetnija zdravstvena usluga, prije početka pandemije Ministarstvo, zajedno s Vladom SBŽ-a i ZZO, započeli su proces nabave uređaja za magnetsku rezonanciju. Također, u tijeku ove pandemije Vlada je izdvojila po 150.000 maraka bolnicama u Travniku i Novoj Biloj za nabavu respiratora, kojih trenutačno imamo tri, a uz pomoć donatora, planiramo ih nabaviti desetak. Isto tako, namjera Ministarstva je da se određene ustanove opreme mobilnim rendgenima koji su zaista korisni za svakodnevni proces liječenja, a posebno u tijeku pandemije. Protekle godine ustanovama je prebačeno više od 700.000 maraka za nabavu opreme.
Osim opreme i kroničan nedostatak kadrova, to je bolest koja nije zaobišla ni jedan zdravstveni sustav u BiH, pa tako ni u SBŽ-u. Na koji način se pristupilo njegovu rješavanju?
Rješavanje problema nedostatka kadrova kontinuiran je proces u kojem Vlada kroz kolektivne ugovore nastoji ponuditi što bolje uvjete kako bi se zadržali trenutačni kadrovi, ali i privukli novi iz drugih županija.
Što je s pacijentima s područja SBŽ-a kojima zatreba usluga u zdravstvenim ustanovama drugih županija, nastavlja li se suradnja s takvim ustanovama?
Što se tiče usluga zdravstvenih ustanova izvan ove županije, pacijenti trebaju znati da se sve usluge koje dobiju uredno plaćaju ustanovama koje su te usluge napravile preko ZZO-a te da će se suradnja sa zdravstvenim ustanovama nastaviti i ubuduće. •
