Bacanje hrane svjetski je problem koji dostiže razmjere kakve, vjerujemo, nitko nije očekivao. Novo istraživanje utvrdilo je da dnevno svatko od nas u smeće baci količinu hrane koja je dovoljna za nahraniti još jednog čovjeka. Dosadašnja procjena koja se tiče količine otpadne hrane nije točna, tvrde nizozemski istraživači koji su zaključili da svaka osoba na svijetu dnevno baci 527 kalorija hrane. Prema njihovim zaključcima, hrana koju četiri osobe bace mogla bi nahraniti još jednu osobu, piše BBC.
Problem veći nego se mislilo
Studija je ustanovila da se količina otpadne hrane povećava s visinom zarade i da je ona, prema njihovim procjenama, najvjerojatnije dvostruko veća nego što se do sada mislilo. Smanjivanje količine otpadne hrane ključno je u borbi protiv klimatskih promjena jer, prema podacima UN-a, ona znatno doprinosi emitiranju štetnih plinova. Prema dosadašnjim procjenama, dnevno je svatko od nas globalnom otpadu doprinosio s 214 kalorija, a sada su istraživači iz Nizozemske proučili podatke Organizacije za hranu i poljoprivredu, Svjetske banke i SZO-a. Još više razočarava i zabrinjava podatak da se ovakav trend događa i u BiH. Naime, na bh. deponijima svaki dan završi oko 1000 tona hrane dok je, s druge strane, na desetke tisuća gladnih. Građani smatraju da je, osim povećanja svijesti, potrebno i da se donesu zakoni kojima bi se problem trajno regulirao.
Važnost edukacije
“Namirnica kupujem onoliko koliko mi treba i tako vodim računa da što manje hrane bacim. Smatram da bi sva hrana koja je blizu isteka roka trebala biti donirana siromašnima, a ne da se čeka da joj istekne rok i bude uništena”, kaže jedna Banjolučanka. Nestala je svijest o vrijednosti hrane, trudu i resursima potrebnim da se proizvede te se ona baca u ogromnim količinama. Tu svijest moguće je vratiti informiranjem i obrazovanjem, pogotovo djece. U zemljama EU-a, uključujući i susjednu RH, edukacija djece provodi se već u vrtićima, uključujući predavanja, igre, vježbe i umjetničke aktivnosti kojima je cilj prevencija bacanja hrane, praksa za koju se smatra da će je djeca najbolje usvojiti u vlastitim kućanstvima i obiteljima. U Agenciji za sigurnost hrane BiH ističu da potrošači mogu znatno utjecati na smanjenje otpada od hrane te da bi istu trebalo kupovati planski i adekvatno čuvati.
