Kako je za "Nezavisne novine" rekla Irena Joldžić, direktorica Centra za socijalni rad Banja Luka, u Domu "Rada Vranješević" u Banjoj Luci, ali i u hraniteljskim obiteljima smješten je veliki broj djece. "Njihovi biološki roditelji neće potpisati suglasnost za usvojenje i samim tim je onemogućeno usvajanje djece", kazala je Joldžićeva. Kazala je da ustanove ne oduzimaju roditeljska prava, te da se to vrlo rijetko dogodi - jedan od 100 slučajeva.
Kako je rekla, djeca se izuzimaju iz svojih bioloških obitelji zato što njihovi roditelji ne vode računa o njima, djeca su zanemarena, zlostavljana i tako dalje. "Centar za socijalni rad izuzima djecu iz takvih obitelji jer u većini slučajeva roditelji nisu samovoljno dali djecu u neki smještaj i oni jednostavno ne mare za njih i misle da će se njima djeca vratiti", ističe Joldžićeva i dodaje da se 10 posto djece koja su smještena u neku ustanovu vrati u svoju biološku obitelj.
"S druge strane, 90 posto djece ostane u sustavu dok se školuje, bude zbrinuto ili u dom ili u hraniteljsku obitelj", kazala je Joldžićeva i dodala da imaju obitelji gdje su im izuzeli djecu, ali oni rode novu. "A ova djeca ostaju u hraniteljstvu", istakla je Joldžićeva.
Kako je pojasnila, dijete se može usvojiti do 18. godine jer je još maloljetno. "Jako se teško odlučuju usvojitelji da usvoje djecu stariju od 10 godina. Imamo djecu od 14-15 godina koji imaju mogućnost usvajanja, ali nitko ne želi djecu tog uzrasta", kazala je Joldžićeva i dodala da potencijalni usvojitelji traže djecu do dvije godine.
Ističe, kada razgovaraju na tu temu, da je njima prihvatljivo dijete od pet godina jer, po njihovim riječima, to su već formirane ličnosti.
Ona je objasnila i koja je razlika između potpunog i nepotpunog usvojenja te dodala da je od 1. rujna 2023. godine došlo do promjena jer je usvojen novi Obiteljski zakon. "Razlika između potpunog i nepotpunog usvojenja je ta da je dijete koje se potpuno usvaja starosti do deset godina. Kada se dogodi potpuno usvojenje djeteta, biološki roditelj nema informaciju tko je usvojio dijete i gdje je usvojeno", kazala je Joldžićeva.
Dodala je da tada dijete ima mogućnost mijenjanja kompletnih podataka, u rodnom listu se upisuju imena usvojitelja kao roditelja, a mijenja se i JMBG. Ističe, kada je u pitanju nepotpuno usvojenje, da biološki roditelji znaju gdje mu je dijete, mogu ga posjećivati i u rodnom listu pišu usvojitelji, ali i roditelji.
Sociolog Vladimir Vasić ističe za "Nezavisne novine" da je usvojenje djece u našem društvu i dalje tabu tema. "Negdje i razumijem tu strogu zakonsku regulativu, jer može doći do zloupotrebe djece da su procedure jednostavnije. Zbog predrasuda, ali i neznanja, kod nas se i dalje o ovoj veoma važnoj temi govori sa mnogo podozrenja, ali i iz ugla nekakvih negativnih konotacija i osude. Najvažnije u svemu tome jeste da usvojitelj i usvojeno dijete pruže, odnosno dobiju ljubav koja je neophodna", kaže Vasić.
Također, prema podacima Zavoda za statistiku RS, prošle godine je ukupno 399 djece bilo pod starateljstvom, a 161 je bilo smješteno u hraniteljske obitelji.
