Nakon što je Bosna i Hercegovina, nadati se, preboljela još jednu dječju bolest prouzročenu dolaskom kosovskog premijera Albina Kurtija u Sarajevo, zemlja se suočava s novim iskušenjima, ali i prigodama na svom putu prema europskoj integraciji, piše Večernji list BiH. Ovog puta politička napetost koja je izbila zbog Kurtijeva posjeta, što je izazvalo bojkot srpskih ministara i odgodu sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, mogla bi biti ključna točka za daljnji napredak u provedbi reformi koje BiH mora usvojiti kako bi ostvarila svoj cilj pristupa Europskoj uniji. Posjet albanskog premijera Albina Kurtija Sarajevu izazvao je političke tenzije koje su dovele do bojkota sjednice Vijeća ministara BiH od srpskih ministara. Unatoč političkoj nestabilnosti, očekuje se da će sjednica Vijeća ministara BiH, koja je naknadno sazvana za danas, donijeti dva važna zakona koja su ključna za europsku perspektivu zemlje. To su nacrt Zakona o graničnoj kontroli, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti BiH, te nacrt Zakona o zaštiti osobnih podataka, koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova BiH. Ovi zakoni nisu samo tehnički koraci na putu BiH prema EU već su od temeljne važnosti za stabilnost i budućnost zemlje.
EU standardi
Zakon o graničnoj kontroli omogućit će Bosni i Hercegovini usklađivanje s europskim standardima vezanim uz sigurnost na granicama, a Zakon o zaštiti osobnih podataka bit će ključan za usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije, osobito u kontekstu zaštite privatnosti građana, ali i oko suradnje s Eurojustom, o čemu su ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza i donedavni povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders potpisali međunarodni sporazum. Radi se o suradnji između Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i tijela Bosne i Hercegovine nadležnih za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima. Primjena ovih zakona trebala bi pomoći BiH da napravi konkretne pomake na svom putu prema članstvu u EU, a iako se radi o tehničkim zakonima, njihov značaj nije moguće podcijeniti jer omogućuju otključavanje daljnjih koraka prema europskim integracijama. Uz sjednicu Vijeća ministara, također se očekuje sastanak posebnog mehanizma koordinacije za prihvaćanje Reformske agende, koja predstavlja važnu polugu za provedbu reformi potrebnih za pristupanje EU. Ovaj sastanak ima za cilj usklađivanje svih političkih aktera u BiH kako bi se reforme provodile učinkovito i u skladu s europskim standardima. Reformska agenda, koja je važan instrument za usklađivanje zakonodavstva BiH s europskim normama, također je ključna za otključavanje pristupa sredstvima iz Plana rasta, koji bi BiH trebao pomoći u jačanju gospodarstva i provedbi infrastrukturnih projekata. Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović očekuje da ova sjednica bude svojevrsno raskrižje. On smatra da je politička stabilnost ključna za europske integracije. Iako se i dalje suočava s brojnim izazovima, uvjeren je da će BiH nakon usvajanja Zakona o graničnoj kontroli i zaštiti osobnih podataka napraviti konkretne korake naprijed u procesu europskih integracija. U tom kontekstu Čović ističe kako bi predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto trebala do kraja tjedna posjetiti Bruxelles i "donijeti darove" - dva zakona i Reformsku agendu u razgovoru s novom povjerenicom EU-a za proširenje.
Krišto u Bruxellesu
Ovaj posjet, koji bi se trebao dogoditi 12. prosinca, bit će ključan za daljnji smjer reformi u BiH i za jačanje njezina statusa u EU. Čović također naglašava kako vanjski akteri trebaju BiH ohrabriti da donosi odluke, ali da pritom ne bi smjeli zastupati stavove bilo kojeg naroda. Ovaj komentar odnosi se na sve one strane sile koje, prema njegovim riječima, pokušavaju nametnuti odluke BiH bez uvažavanja volje njezinih naroda. BiH mora biti sposobna donositi vlastite odluke, a vanjski pritisci mogu samo pomoći u pružanju podrške, a nikako u donošenju političkih odluka. S obzirom na povijest političkih prijepora i nesuglasica, Čović je uvjeren da BiH, ako zadrži unutarnju političku stabilnost, može uspješno napredovati na svom putu prema EU. Međutim, njegov je stav jasan: proces europskih integracija mora biti vođen s domaćim akterima, a vanjski pritisci moraju biti ograničeni na davanje smjernica i podrške u provedbi reformi koje zemlju vode u okrilje EU-a.
Otvori KEKS Pay
