Zdenko Ćosić, izaslanik u klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bio je gost BHRT-a, a govorio je o prije svega o tome kako će Europska komisija predstaviti izvješće o napretku Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.
Ćosić je na početku razgovora kazao kako su svi optimistični uoči izvješća Europske komisije i nakon posjete predsjednice Europske komisije Bosne i Hercegovine, da se rad na ispunjavanju uvjeta, djelatnost i aktivnost svih političkih segmenata nekako intenzivirao u zadnje vrijeme, a posebno uoči dolaska gospođe Ursule von der Leyen.
"I to su neki protumačili tek kao krinku, kao jedan kampanjski pristup, što nije dobro, ispunjavanju uvjeta koje je Europska komisija postavila pred nas i to se možda i može gledati s jedne strane jako kao kampanjski pristup, međutim to ne znači nikakav loš predznak, jer isto ga možemo izvlačiti zaključke da su svi politički segmenti u Bosni i Hercegovini vrlo zainteresirani za sam proces i da je takav kampanjski pristup to na neki način potvrđuje. Mi znamo da nismo u potpunosti ispunili sve ono što se od nas očekuje, ali znamo da je stvorena jedna pozitivna klima posebno od kako je konstituirana nova vlast na razini Bosne i Hercegovine i da je dosta pitanja otvoreno, neka od njih su i završena, a neka su još uvijek na stolu. Sama ta činjenica na neki način daje nam pravo očekivati da će izvješće biti ocjenjeno pozitivno, moguće uz neke rezerve, ali uglavnom da će se značajno razlikovati od onih prethodnih izvješća i da će taj napredak u izvješću biti na a neki način i naglašeno.
Govoreći o tome hoće li to biti dostatno za otvaranje pregovora u prosincu, kazao je da bi bilo preoptimistično sada govoriti, pogotovo dok još ne znamo kako je izvješće.
"Ali mi se nadamo, a imamo još i vremena na raspolaganju, da ćemo ispuniti većinu tih uvjeta i da ćemo čak u prosincu imati otvaranje vrata ka pristupanju, odnosno pregovorima o pristupanju EU. Evo već neke zemlje članice EU su u veliko lobirale da se otvore pregovori o članstvu BiH. Vi ste upravo rekli da bi se to moglo dogoditi u prosincu. Neki su spominjali i ožujak ili travanj naredne godine."
Teško je prije samog izvješća nagađati istaknuo je Ćosić.
"Mi znamo da imamo grupu zemalja koja intenzivno lobira, koja intenzivno zagovara otvaranje pregovora s BiH. I možda ponekad u BiH nismo ni svjesni toga, to dostatno naglašavamo. To su prije svega zemlje naši bliži i dalji susjedi, to je Republika Hrvatska, Republika Slovenija i Austrija naravno. Dok određeni skepticizam pokazuju također neke zemlje EU, ja ih sad neću spominjati, ako manje više neki izbori evropski analitičari ih naglašavaju, ja ih namjerno neću spominjati. Očekujem da će to lobiranje, ali naravno i naše aktivnosti doprinijeti brzom otvaranju pregovora. Hoće li to biti u prosincu, kako ja osobno očekujem, nadam se, ali to je jedan moj pesimističan stav i pogled, ili možda u ožujku sljedeće godine, pa kusudio bih se reći da to i nije baš presudno, jer znamo koliko traju ti pregovori, koliko su trajali za neke zemlje koje su danas članice EU, koliko su njihovi pregovori i usklađivanje propisa, zakona, normi EU, tako da ne možemo mi očekivati nikakav povlašten status, iako se ponekad da tako kažem, šalju signali da ćemo mi kao zemlja imati određen počasni status. Jer mnogi ljudi vjeruju da bi taj pogled kroz prste, kako bih rekao, iz Bruxellesa neke stvari u BiH ovdje sam po sebi riješio. Ja baš nisam siguran u to. Ja sam više sklon stvaranju jedne pozitivne klime i unutarnjem usuglašavanju. Pitanje je uz jednu suptilnu prijateljski pritisak iz Europske unije. Jer nama kažu da je status koji smo dali, status antinarodne Hercegovine. Mislim da nije samo u pitanju darovanje, nego da ljudi malo anticipiraju neke stvari, razvoj geopolitičkih događaja. Ono što se nekada govorilo za Bugarsku i Rumunjsku, da im je darovano, i mi znamo da one nisu ispunjavale uvjete kakve su neke druge zemlje, ali su ipak postale članice i to se danas može gledati kao jedan, a ne samo dar, koji će se u slučaju Bosne i Hercegovine tako strateški razmišljati i anticipirati neki događaji iz šire geopolitičkog prostora. To ćemo vidjeti, ali ja vjerujem da su toga svjesni ljudi koji o tome odlučuju u Europskoj uniji, pa ćemo u kombinaciji geopolitike, koji su odlični za naše zalaganje i pod navodnicima darovanja iz Bruxsellesa."
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen govorila je da je Ukrajina pored ratnog stanja u kojem se nalazi paralelno s tim ispunila gotovo 90% uvjeta koje se od njih očekuje, rekao je on, govoreći u kontekstu njene posjete i govora u BiH.
"Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, onda nije bila toliko baš jasna. Napredak je uočen, napredak postoji, aktivnosti postoje, tako da opet kažem da sam optimističan da će izvješće Europske komisije biti pozitivno. Ne bez primjedbi, ne bez određenih rezervi, ali će se svakako zabilježiti taj napredak."
Ćosić je kazao da uskoro očekuje kompromise vlasti u Bosni i Hercegovini o nekoliko važnih reformskih zakona, među kojima je zakon o sudovima, zatim zakon o sukobu interesa, ispravci pravde, novca i financiranja terorizma.
"Ja očekujem. Dakle, bez obzira kako se u javnosti ponekad dramatizira, ako ne postoji sublasje među političkim akterima koji trebaju dogovoriti te zakone, mislim da je ono najbitnije dogovoreno. Pretpostavljam da će se nakon sljedećeg kruga razgovora, ako ne svi, a onda većina ovih predloženih zakona, dogovoriti da će ići u parlamentarnu proceduru. Ja ne vidim ozbiljnih razloga da tako ne bude."
O ratu u Gazi
Dimenzija tog sukoba je najtragičnija, o tome ne treba uopće govoriti, rekao je Ćosić govoreći u sukobu u Pojasu Gaze.
"Međutim, sve drugo što se događa ovdje u BiH, zauzimanje svih stavova prema tom sukobu države Izrael i Hamasa, u biti su nabijačke pozicije. Ja bih rekao da je tu ključno pitanje, oko kojega bi se trebalo izjasniti, priznajemo li ili ne priznajemo, prihvaćamo li ili ne prihvaćamo Izrael kao državu. Dakle, o tome se treba prije svega izjasniti, a onda govoriti dalje o samim sukobima koji su permanentni od kada postoji Izraelska država, pa čak i prije toga."
