Mnogi od žitelja BiH često su se susreli sa situacijom u kojoj su na obavljanje nekada "bezbolnih" radova u kući, stanu, tvrtki, na automobilu morali čekati dulje vremena uslijed kroničnog problema na tržištu radne snage, a koji se reflektira na nedostatak određenih kadrova za obavljanje određenih zanimanja, piše Večernji list BiH.
Reforme
Kada se tomu dodaju i problemi poslodavaca kada govorimo o popunjavanju određenih radnih mjesta, bilo da je riječ o proizvodnom bilo uslužnom sektoru, nameće se jasan zaključak kako je potrebna reforma srednjoškolskih obrazovnih sustava, uvođenje dvojnog obrazovanja, ali i lakše omogućavanje cjeloživotnog učenja te prekvalifikacija... Strategija razvoja Federacije do 2027. godine upravo kao jedan od važnih ciljeva definira potrebu prosperitetnog društvenog razvoja, a jedna od mjera odnosi se na neposredniju suradnju s gospodarstvom, uz usklađivanje upisne politike s potrebama tržišta rada, povećavajući udio praktičnih znanja i vještina. Pritom se kao nužnost nameće i uspostava dvojnog obrazovnog sustava, ali i dokvalifikacije nastavnog kadra radi usklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada, uz naglasak kako je nužno uvođenje specijaliziranih STEM odjela u srednje škole (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo i matematika) te adekvatne obuke za nastavni kadar. Kada je pak riječ o odnosu gospodarstva prema obrazovnom sustavu i obratno, a od čije suradnje trebaju profitirati svi, strateški je cilj Federacije imati 50 posto poslodavaca koji su spremni ponuditi praktičnu nastavu za učenike i studente, kao i 40 posto poslodavaca koji su spremni pružiti obuku za nezaposlene osobe. Upravo je to i tema iduće mjere koja podrazumijeva prekvalifikaciju odnosno povećanje uključenosti u procese cjeloživotnog učenja i obrazovanja, unaprjeđenje i proširenje učenja, osposobljavanje i usavršavanje kroz rad, poboljšanje organiziranosti, financiranja i upravljanja procesima obrazovanja odraslih te razvijanje procesa i sustava priznavanja neformalno stečenih znanja i vještina. Federalni zavod za zapošljavanje već dulje provodi niz mjera kojima uspijeva ojačati konkurentnosti i bržu integraciju ljudi na tržištu rada, a očekivanja su kako će rezultati, uz sinergiju s drugim razinama i institucijama iz godine u godinu biti bolji. Istodobno, vlasti bi u razdoblju koje je pred nama trebale osmisliti i intenzivirati nove obuke za prekvalifikaciju u IT/STEM sektor, stimulirati izdvajanja za neformalno obrazovanje i osigurati porezne olakšice za troškove obrazovanja radnika i promociju programa učenja uz rad te stažiranja.
Dvojno obrazovanje
No, da se vratimo na početak priče i temu dvojnog obrazovanja, a koje bi u značajnoj mjeri riješilo probleme s kojima se danas susreću i poslodavci, ali i žitelji. U ovom procesu potrebno je osigurati suradnju obrazovnih sustava i kompanija u ovom sektoru. Poseban fokus trebalo bi u tom kontekstu staviti na interaktivno obrazovanje i uvođenje interaktivnih digitalnih sadržaja s adekvatnim internetskim platformama u realizaciji nastave u osnovnim i srednjim školama i STEM koncept obrazovanja. Harmoniziranim i koordiniranim odnosom na relaciji poslovna zajednica - škole zaokružila bi se priča o boljoj pripremljenosti budućih kadrova za izazove na tržištu rada.
Raduje što u BiH postoje svijetli primjeri u kojima poslovna zajednica i obrazovni sustav ostvaruju aktivnu suradnju, a jedan od reprezentativnih primjera je Posušje koje sa svojim Tehnološkim parkom krupnim koracima ide naprijed. On omogućuje izradu dijelova za skupocjene strojeve u proizvodnim pogonima, a pritom se surađuje sa srednjim školama, Razvojnom agencijom HERAG, u rad i obuku uključeno je i Sveučilište u Mostaru, što dodatno daje vjerodostojnost Parku, a izdajemo i svjedodžbe o osposobljavanju koje su priznate od Ministarstva obrazovanja, znanosti kulture i sporta ZHŽ-a.
