Rast troškova života u Bosni i Hercegovini nastavljen je i u ožujku ove godine, a Agencija za statistiku BiH bilježi inflaciju od 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Nastavljaju se poskupljenja hrane, alkoholnih pića i duhana, odjeće i obuće... Godišnja inflacija u ožujku 2023. godine iznosila je 10,3 posto. U odnosu na ožujak prošle godine, najviše su rasle cijene hrane (19 posto), namještaja, kućanskih uređaja i održavanja kuće (12,1 posto) te troškovi stanovanja i režijski izdaci (11,9 posto). Međutim, s obzirom na to da je riječ o usporedbama s cijenama u ožujka prošle godine, kada je godišnja inflacija u BiH već iznosila 10,2 posto, jasno je kako su cijene proizvoda i usluga u BiH u odnosu na 2021. godinu danas značajno više od postotka iz posljednjeg izvješća.
Akcija vlasti
Građani sve teže žive, inflacija u siromaštvo gura sve veći broj njih, što potvrđuju i sve veći redovi ispred javnih kuhinja. One koji imaju kredite kriza je zbog rasta rata gurnula u još dublji ponor. Nažalost, nadležni u BiH nisu adekvatno odgovorili na krizu, ad hock rješenja je bilo, ali to nije mnogo pomoglo u prevladavanju krize. Mjere koje su donijele entitetske vlade - ograničenje marži na osnovne životne namirnice, građani nisu ni osjetili. Došli smo u situaciju da nam je jeftinije kupovati hranu u susjedstvu nego u našim trgovinama. Vlasti u susjednim državama imale su znatno učinkovitiji odgovor na krizu. Tako je, primjerice, Hrvatska ograničila cijene osnovnih namirnica, goriva... U Crnoj Gori su, kao i u BiH, pokušali s ograničenjem marži te uvidjeli da to nije odgovarajuće rješenje. Vlasti u toj državi okupile su trgovce i pronašle rješenje za dobrobit svih. - Predložio sam da krenemo, hajde, onako stidljivo, s nekih 25 različitih robnih skupina, da ne budemo dosadni, ulje, brašno, šećer, nego da tu bude i kozmetika, ne znam - i sokovi, i sardina i te neke stvari te da oni pronađu kapacitete i mogućnosti u svojim trgovačkim lancima gdje mogu dati najveće prednosti kroz najnižu cijenu u tih 25 kategorija - kazao je za N1 Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja Crne Gore, iz čijeg je ureda potekla ideja o akciji "Stop inflaciji", ističući kako se od tada potpuno promijenila slika u zemlji i da je među trgovcima počelo natjecanje. - Počelo je tako što je neki lanac stavio, ne znam, cijenu mlijeka 1,15 eura, a vidio da je drugi stavio euro i tri ili od 0,95 centi. On odmah radi suprotnu akciju, tako da smo bili obasuti novim i novim cijenama naniže - kaže Đurović. U akciju su se ubrzo uključile i ljekarne, pa su one s farmaceutskim kompanijama po značajno nižim cijenama ponudile građanima lijekove koji se kupuju bez recepta, ali i hranu za bebe. Uz njih, akciji su se pridružili telekom operatori koji su napravili posebne pakete usluga i cjenike za umirovljenike i studente, a potom i poznati lanac trgovina bijelom tehnikom.
Usporedba cijena
Zahvaljujući ovoj akciji Crna Gora, koja ima veći PDV, ima niže cijene prehrambenih artikala od BiH. U Bosni i Hercegovini kilogram krumpira stoji 2 KM, kruh 2,15, pileći file 14 KM, mlijeko 2,60 KM, 10 jaja 4,30 KM, litra ulja 3,20 KM. U Crnoj Gori litra ulja stoji 1,08 eura (2,16 KM), mlijeko se može naći po 85 centi (1,70 KM), 10 jaja po 1,60 eura (3,20 KM). Sir edamer je već od pet eura (10 KM), kao i šunka, 100 grama kave je 80 ili 85 centi (1,70 KM). Spomenimo i to da je prosječna plaća u Crnoj Gori znatno veća nego u BiH. Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu objavila je podatak da je iznos prosječne plaće u Crnoj Gori blizu 800 eura. Prosječna zarada u Crnoj Gori u veljači je iznosila 771 euro i uvjerljivo je najviša u regiji. S druge strane, u BiH je 617 eura, dakle oko 300 KM manja nego kod susjeda. •
