“Zlato je valuta, ona najvišeg ranga”, kazao je svojedobno Alan Greenspan, američki ekonomist i predsjednik američke središnje banke (Federal Reserve) od 1987. do 2006. godine. U vrijeme kada zlato doseže vrhunce, njegove riječi se čine itekako realnima. Početkom ovog tjedna zlato je dosegnulo svoj vrhunac te je vrijedilo 3600 dolara po unci, a potražnja za njim raste jer ga investitori vide kao zaštitu od inflacije i makroekonomske neizvjesnosti.
Padat će novi rekordi
- Sve se slaže kako bi se stvorila savršena situacija za višu cijenu zlata. Rastuća razina ekonomske neizvjesnosti sasvim očito čini zlato privlačnijim - rekao je David Wilson, direktor strategije u BNP Paribasu. Do sredine iduće godine, prema mišljenju investitora, cijene zlata će dosegnuti 4000 dolara po unci. Svjetsko vijeće za zlato objavilo je da se veliki kupci šire na Indiju, Kinu, Tursku i Poljsku. - Cijene zlata gotovo su se udvostručile od početka 2023. jer su središnje banke povećale zalihe. Prošle godine metal je pretekao euro i postao druga najčešća svjetska rezervna imovina središnjih banaka nakon dolara, čineći 20 posto globalnih službenih rezervi - objavljeno je prošlog tjedna. Zlato je u 2025. godini doživjelo povijesni uzlet. - Od početnih 2658 dolara po unci početkom siječnja do rujanskih 3600 dolara, cijena je skočila gotovo 40 posto. Najveći rast zabilježen je u prvom tromjesečju, kada je zlato nadmašilo sve glavne klase imovine i postavilo nove rekorde iznad 3400 dolara. Nakon kratkih korekcija u proljeće, trend se ponovno ubrzao, potaknut očekivanjima popuštanja monetarne politike, sve većom potražnjom središnjih banaka i padom povjerenja u obveznice. Zbog svega toga zlato se ove godine našlo na vrhu investicijskih želja. Tradicionalno smatrano zaštitom od inflacije i geopolitičkih potresa, njegova je cijena u 2025. dosegnula rekord i rast od 40 posto, što je najbolji rezultat još od davne 1978. Ako ga usporedimo s globalnim tržištima dionica, koje također bilježe solidne prinose, i dalje se ne mogu mjeriti sa zlatom - istaknuo je u svojoj kolumni za Lider media Jozo Knez. Kako obveznice gube sposobnost zaštite, ulagači se, kako navodi Knez, sve više okreću zlatu, imovini koja je slabo korelirana s drugim klasama i može amortizirati udare istodobno iz dioničkog i obvezničkog segmenta.
- Ključni impuls potražnji dolazi od središnjih banaka, osobito u zemljama u razvoju. Nakon što su zapadne sankcije 2022. zamrznule ruske devizne rezerve, zemlje poput Kine, Indije i Turske ubrzale su proces smanjenja ovisnosti o dolaru, ulažući milijarde u zlato. Prema podacima MMF-a, kupnja zlata koju su realizirale središnje banke porasla je pet puta od veljače 2022. Privatni investitori slijede isti put. Najveći svjetski ETF, koji prati cijenu fizičkog zlata, SPDR Gold Shares (GLD), privukao je 11,3 milijarde dolara (9,63 mlrd. eura) novih ulaganja samo ove godine, na putu da nadmaši rekord iz 2020. Za razliku od obveznica, zlato ne ovisi o vjerodostojnosti vlada ili monetarnih institucija. Ne može ga se tiskati, devalvirati niti podvrgnuti sankcijama. U svijetu rastućih dugova, političke polarizacije i institucionalnih rizika to je sve poželjnija kvaliteta - istaknuo je. Gram zlata u zlatarnicama u BiH proteklih dana koštao je 220 maraka. Međutim, ulaganje u zlato u ovoj zemlji nije popularno zato što administrativno, a onda se to odnosi i na financijsku stranu, nije povoljno.
Barijere u BiH
- U BiH postoji niz dodatnih troškova i poreza koji u mnogim zemljama ne postoje. Zbog toga je vrlo vjerojatno da ozbiljnija ulaganja naši građani vrše izvan zemlje ili prenose zlato mimo carinskih službi, što se ne evidentira - kazao je ekonomski analitičar Igor Gavran za Nezavisne. A dok mi sve uglavnom pratimo, analitičari ističu da povijesni uzlet zlata u 2025. nadilazi kratkoročne tržišne trendove.
- On signalizira dublju promjenu u investicijskim prioritetima. Kako obveznice gube defenzivnu ulogu, a politički rizici narušavaju povjerenje u monetarne institucije, zlato se ponovno nameće kao ultimativna sigurna imovina. Njegova neovisnost, otpornost na inflaciju i nekoreliranost s drugim klasama čine ga ključnim stabilizatorom portfelja u vremenu kada tradicionalni zaštitni mehanizmi zakazuju. U strategijama koje su desetljećima počivale na obveznicama, danas sve češće glavnu ulogu preuzima upravo zlato - zaključio je Knez. Čeka nas, očito je, zanimljivo razdoblje kad je zlato u pitanju ili, bolje rečeno, nastavak tog razdoblja. •