BiH se već mjesecima suočava s lančanim rastom cijena životnih namirnica. Tako je, uz ulje, brašno, meso i povrće, svaki dan sve skuplji i niz drugih namirnica. Nakon poskupljenja piletine najavljeno je i poskupljenje jaja, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, razina cijena u srpnju u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 1,9%. Prema tim podacima, cijene hrane u prosjeku su porasle za 2,3% u odnosu na prošlu godinu.
Kupuje se sve manje
Unatoč statistici koja pokazuje vrlo mali prosjek rasta cijena, neke od osnovnih životnih namirnica u trgovinama poskupjele su između 30 i 50%. Vremenske neprilike, odnosno sušna godina, odrazile su se i na urod poljoprivrednih proizvoda, a samim time i na njihovu cijenu. Posljedica vremenskih prilika, tj. neprilika, bila je poskupljenje proizvoda jer smanjen urod automatski povećava troškove proizvodnje, a to se onda odražava i na cijenu proizvoda na tržištu. Ako je robe puno, cijena je manja, a ako je robe malo, cijena raste. - Mi smo čarobnjaci. Zaista, ne znam što da kažem. Preživljavamo kako možemo i moramo - mišljenja je većina bh. građana. Kažu kako će hranu kupovati onaj tko ima novca, a onaj tko nema, ići će u javne kuhinje. Među nadležnima nikoga nije briga za narod i za poskupljenja, niti išta rade kako bi pomogli i suzbili rast cijena. Trgovci kažu da nije do njih i da su oni samo karika u većem lancu.
- Mi smo mala država BiH, ovakva kakva jest. Nemamo mi vlastitu proizvodnju, nemamo zalihe, sve što stiže, stiže iz inozemstva, a to što stiže, sve je skuplje - kazao je za BHRT Milan Simić, vlasnik lanca trgovina. Zbog sve većih cijena i na tržnicama se kupuje znatno manje.
- Ljudi se žale na cijene, žalimo se i mi, i nama je skupo. Iako se ne kupuje kao prije, opet ljudi kupuju. Ako je netko prije kupovao 10 do 15 kg, sad kupi pet - kaže Olenija Trifković, prodavačica. Sve je skupo, slažu se i prodavači i kupci. Poskupjelo je sve povrće, počevši od krumpira, koji je dvostruko skuplji, preko zelenih i crvenih paprika za pripremu zimnice, a koje koštaju od 3 do 3,50 KM, do mahuna koje dosežu cijenu od 6 do čak 8 KM po kg.
“Zauzdati” cijene
Dok su pojedini političari našli idealno rješenje za skok cijena, a to je da se kupuje manje, kada se politička retorika stavi u stranu, postavlja se pitanje na koji način “zauzdati” cijene i dugoročno stabilizirati tržište. Dužničko ropstvo, potpuno siromaštvo, samo su neka od nimalo optimističnih predviđanja ekonomista za sljedeće razdoblje. - Čeka nas, očito, najgori scenarij ako se vlast ne dozove pameti i ne počne gledati na narod - smatra ekonomski analitičar Aleksa Milojević. Ekonomisti ocjenjuju kako je proizvodnja hrane prioritetni nacionalni interes i da tu prestaje sva retorika. Adekvatno planiranje i strategija proizvodnje mogu ne samo osigurati stabilnost u pogledu dovoljnih količina hrane nego i stabilizirati.
