Broj stranih radnika prema njihovoj evidenciji na kraju 2023. iznosio je 117.549 ili preko 8% zaposlenih u pravnim osobama.
“Prosječno je preko polovice novoregistriranih osoba pri HZMO-u došlo od zapošljavanja radnika iz trećih zemalja (van Europske unije). Kako piše Poslovni Puls, u prosjeku je njihov broj iznosio 66,7 tisuća te tako bio 46% veći u odnosu na 2022. Naravno, zbog izrazite sezonalnosti uvjetovane kretanjima u turizmu njihov broj je tijekom ljetnih mjeseci premašivao 80 tisuća. Iako još uvijek najveći broj radnika dolaze iz BiH te Srbije (ukupno preko 30%), sve veći i rastući broj radnika je iz dalekih azijskih država poput Nepala, Indije i Filipina.
Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje „uvoza strane radne snage“ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske (osobito nakon ulaska u Schengensko područje), neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina”, komentiraju RBA analitičari.
“S obzirom da je tijekom prošle godine pri HZZ-u zaprimljeno preko 190 tisuća zahtjeva, od kojih je preko 160 pozitivno riješeno, predmnijevamo da je broj stranih radnika u Hrvatskoj zamjetno veći. Navedeno potvrđuje i statistika MUP-a prema kojoj je samo u prošloj godini izdano 172,5 tisuća dozvola za boravak i rad strancima, najviše u graditeljstvu (68,9 tisuća), turizmu i ugostiteljstvu (45,9 tisuća) te industriji (24 tisuće). Broj stranih radnika prema njihovoj evidenciji na kraju 2023. iznosio je 117.549 ili preko 8% zaposlenih u pravnim osobama čime se potkrepljuje procjena da se preko 10% zaposlenih u pravnim osobama odnosi na strane radnike i umirovljenike koje su se vratili na tržište rada kroz polovicu radnog vremena”, navode analitičari Raiffeisenbanka.
Otvori KEKS Pay
