Iako posljednja kriza, nastala nakon osuđujuće presude čelniku bosanskohercegovačkih Srba Miloradu Dodiku te poteza kojima se negiraju institucije Bosne i Hercegovine, pokazuje stagnaciju, svejedno se ispod površine nastavlja tihi rat između za sada uglavnom dviju zavađenih strana, piše Večernji list BiH.
Najvažnijim se čini stvaranje narativa oko ispravnosti politika koje zastupaju pojedine strane te očekivanoga razumijevanja kod Europljana odnosno američke administracije. Riječ je o dijametralno suprotstavljenim pristupima i stavovima, gdje obje strane - bošnjačka i srpska - onu drugu nastoje predstaviti prijetnjom. Tako se iz Sarajeva za čelnika RS-a i srpsku stranu nastoje evocirati "uspomene" posljednjeg rata i podsjetiti na genocid i ratne zločine nad Bošnjacima s naznakama da ponovno postoji prijetnja za to, dok pak srpski političari nastoje Sarajevo predstaviti kao mjesto u kojemu se slavi teroristička organizacija Hamas.
"Non paper"
U međuvremenu bi posve novu dinamiku cijele ove krize mogla donijeti rasprava o novom Ustavu Republike Srpske. Ključna izmjena odnosi se na najavu ukidanja Vijeća naroda Republike Srpske, odnosno kontrolnog tijela da srpska strana može samostalno donositi sve odluke posve zanemarujući utjecaj druga dva naroda. Narodna skupština Republike Srpske održat će dvije posebne sjednice na kojima će raspravljati o novom Ustavu. Izmjene neće biti u suprotnosti s Ustavom BiH, već su motivirane izbacivanjem Vijeća naroda iz Ustava RS-a. Ovaj potez dolazi odmah nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila zakone o neprimjenjivanju zakona BiH i zabrani djelovanja "izvanustavnih institucija" na teritoriju RS-a.
U međuvremenu predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poslala je "non paper" europskim diplomatima, pokušavajući oblikovati međunarodno razumijevanje situacije. Posebno je istaknula kako su "muslimanski Bošnjaci" 1. ožujka tijekom proslave Dana neovisnosti BiH istaknuli zastave Hamasa i Hezbollaha te da su Srbi zaposleni u institucijama BiH bili napadnuti. Cilj ovog dokumenta je jasan - predstaviti RS kao stabilan faktor i optužiti Sarajevo za potencijalne sigurnosne prijetnje. Situacija oko BiH privukla je pozornost i američke administracije, a državni tajnik Marco Rubio objasnio je kako Washington ne podržava raspad BiH niti bilo kakav sukob. Iako je već ranije kazao da "Dodik svojim djelovanjem podriva institucije BiH", sada se fokusira na sprječavanje eskalacije i otvaranje prostora za dijalog. Njegove riječi mogle bi se tumačiti kao blaži stav u odnosu na ranije američke politike, koje su uključivale sankcije i blokadu Dodikove imovine. Ipak, Washington jasno ostaje protiv Dodikovih poteza i traži podršku europskih partnera za reakciju.
Novi kontingent EUFOR-a
Dodik je na to odgovorio pomirljivijim tonom, rekavši da su stavovi RS-a i SAD-a usklađeni u pogledu očuvanja mira i stabilnosti, ali da BiH može opstati samo poštujući glasove svih konstitutivnih naroda, bez vanjskih pritisaka. Ponovno je istaknuo tvrdnju da su Sud i Tužiteljstvo BiH neustavne institucije nametnute izvana te da djeluju nedemokratski. U međuvremenu je u Beograd stigao Donald Trump Jr. koji je razgovarao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Iako nije precizirano je li se razgovaralo o situaciji u BiH, sastanak sugerira da se Vučić trudi zadržati dobru komunikaciju s američkim konzervativnim krugovima. Sve ove paralele jasno pokazuju da je Bosna i Hercegovina i dalje bojno polje političkih i diplomatskih narativa. Da to tako ostane, pobrinut će se i novi kontingent snaga EUFOR-a koji je pojačan s 400 novih pripadnika.
