Hrana predstavlja jednu od temeljnih i najvažnijih životnih potreba svakog bića na Zemlji, a pristup odgovarajućoj i nutritivno bogatoj prehrani formalno je priznat i zaštićen kao univerzalno ljudsko pravo unutar okvira međunarodnog prava.
Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada kako bi se podigla globalna svijest o problemima gladi, a sam datum odabran je u znak sjećanja na osnivanje Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) unutar Ujedinjenih naroda 1945. godine.
Glavni cilj ovog obilježavanja je poticanje zajednica i vlada diljem svijeta na prelazak na održive sustave te na borbu protiv prekomjernog bacanja hrane. Međutim, osim svoje nezamjenjive uloge u golom preživljavanju čovjeka, poljoprivreda funkcionira i kao golemi gospodarski motor modernog društva.
Pojedine osnovne namirnice uzgajaju se i ubiru u toliko kolosalnim količinama te imaju vrlo raširenu globalnu distribuciju da vrijednost njihove godišnje proizvodnje redovito doseže astronomske iznose od nekoliko desetaka, pa čak i stotina milijardi dolara, piše Visual Capitalist.
Kako bi se pružio jasan i detaljan uvid u razmjere, važnost i financijsku težinu ove globalne industrije, upravo je FAO sastavila i objavila svoj sveobuhvatni godišnji pregled ekonomski najvrjednijih prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu.
1. Mlijeko: Ono drži titulu najvrjednijeg pojedinačnog poljoprivrednog proizvoda na planeti s obzirom na globalnu potrošnju i cijenu. Preko 80 posto svjetske proizvodnje čini kravlje mlijeko koje je temelj mliječne industrije. Bruto vrijednost proizvodnje mlijeka iznosi astronomskih 379 milijardi dolara, piše Net.hr.
2. Riža: Ona je primarni izvor kalorija za više od polovice cjelokupnog svjetskog stanovništva. Najviše se uzgaja i konzumira u azijskim zemljama, pri čemu su Kina i Indija apsolutni giganti u proizvodnji. Bruto vrijednost proizvodnje ovog neophodnog zrna iznosi čak 362 milijarde dolara.
3. Svinjetina: Svinjsko meso je najčešće konzumirano meso u mnogim dijelovima Azije i Europe. Kina ima ogroman utjecaj na ovo tržište jer je ujedno najveći svjetski proizvođač, ali i uvjerljivo najveći potrošač. Bruto vrijednost svjetske proizvodnje svinjetine iznosi kolosalnih 355 milijardi dolara.
4. Govedina: Ona predstavlja visokovrijedan izvor proteina i ključni je dio kulinarske tradicije u mnogim razvijenim zemljama. Zemlje poput Brazila i Sjedinjenih Američkih Država globalni su lideri u proizvodnji i izvozu ovog mesa. Bruto vrijednost globalne proizvodnje govedine procijenjena je na 306 milijardi dolara.
5. Kukuruz: To je po količini uroda jedna od najvećih poljoprivrednih kultura na svijetu, koristi se za prehranu, ishranu stoke i industriju. Sjedinjene Američke Države najveći su svjetski proizvođač i ključni igrač na međunarodnom tržištu. Bruto vrijednost proizvodnje kukuruza doseže 270 milijardi dolara.
6. Piletina: Pileće meso je daleko najpopularnija i najdostupnija vrsta mesa na globalnoj razini. Njegova proizvodnja je brza, relativno jeftina i stalno raste zbog neprestane potražnje potrošača. Bruto vrijednost globalne proizvodnje piletine procjenjuje se na čak 264 milijarde dolara.
7. Pšenica: Ovo je žitarica o kojoj ovisi svakodnevna prehrana ogromnog dijela svjetske populacije kroz proizvodnju brašna i kruha. Uzgaja se u ogromnim količinama na prostranim poljima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Bruto vrijednost svjetske proizvodnje pšenice doseže nevjerojatnih 209 milijardi dolara.
8. Jaja: Ona su jeftin, dostupan i nevjerojatno nutritivan izvor proteina koji se konzumira u golemim količinama. Proizvodnja peradi rasprostranjena je diljem svijeta, a moderne farme proizvode milijarde komada jaja svakog dana. Bruto vrijednost proizvodnje na globalnom tržištu jaja iznosi 157 milijardi dolara.
9. Soja: To je jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura današnjice, presudna za ljudsku prehranu i proizvodnju stočne hrane. Zemlje Sjeverne i Južne Amerike dominiraju globalnim tržištem ove svestrane mahunarke. Svjetska bruto vrijednost proizvodnje soje iznosi impresivnih 142 milijarde dolara.
10. Rajčice: One su osnova za bezbrojne umake, salate i prerađevine u kuhinjama svih naroda. Kina i Sjedinjene Američke Države predvode uzgoj, pri čemu veliki dio uroda odlazi u industrijsku preradu. Bruto vrijednost globalne proizvodnje rajčica iznosi visokih 136 milijardi dolara.
11. Krumpir: On je jedna od najvažnijih svjetskih prehrambenih kultura koja osigurava osnovne kalorije za stanovništvo širom planete. Izvorno iz Južne Amerike, danas se masovno uzgaja na svim kontinentima u najrazličitijim uvjetima. Bruto vrijednost proizvodnje krumpira na globalnoj razini iznosi 122 milijarde dolara.
12. Jabuke: One su jedno od najpristupačnijih i najvoljenijih voća, s tisućama različitih sorti koje odgovaraju različitim klimatskim uvjetima. Lako se skladište i transportiraju, što ih čini idealnim proizvodom za cjelogodišnju opskrbu tržišta. Njihova svjetska bruto vrijednost proizvodnje dostiže 112 milijardi dolara.
13. Grožđe: ono se uzgaja za svježu konzumaciju, sušenje te, najvažnije, za proizvodnju vina koje pokreće ogromnu industriju. Europske zemlje tradicionalno dominiraju vinskim sektorom, dok se stolno grožđe uzgaja širom svijeta. Globalna bruto vrijednost proizvodnje grožđa iznosi 97 milijardi dolara.
14. Šećerna trska: Ona je jedna od najproizvođenijih kultura na svijetu gledano po ukupnoj masi uroda. Uz proizvodnju šećera, ova se biljka naveliko koristi za proizvodnju biogoriva u zemljama poput Brazila. Bruto vrijednost njene globalne proizvodnje iznosi 96 milijardi dolara.
15. Batat (slatki krumpir): On je iznimno bogat vitaminima i sve je popularniji izbor u zdravoj prehrani zapadnih zemalja. Ovaj gomolj uspijeva u toplijim podnebljima, a Kina prednjači u njegovu masovnom uzgoju. Bruto vrijednost svjetske proizvodnje batata procjenjuje se na 89 milijardi dolara.
16. Listovi čaja: Kultura ispijanja čaja prisutna je u gotovo svim dijelovima svijeta, a potražnja za svježim listovima nikada ne opada. Kina, Indija i Kenija ističu se kao najveći proizvođači različitih sorti ovog popularnog napitka. Globalna bruto vrijednost proizvodnje listova čaja iznosi 78 milijarde dolara.
17. Krastavci: Oni su neizostavan dio salata i osvježavajućih obroka diljem svijeta, a uzgajaju se u ogromnim količinama na svim kontinentima. Kina je i ovdje vodeći proizvođač s ogromnom prednošću pred ostatkom svijeta. Bruto vrijednost globalne proizvodnje krastavaca iznosi 77 milijardi dolara.
18. Bivolje mlijeko: Ono je ključan prehrambeni proizvod u mnogim azijskim zemljama, posebno u Indiji i Pakistanu. Izuzetno je bogato masnoćama, što ga čini savršenim za proizvodnju raznih vrsta sireva i tradicionalnih mliječnih namaza. Njegova se globalna bruto vrijednost procjenjuje na 76 milijardi dolara.
19. Sirovi pamuk: Iako nije namirnica u klasičnom smislu, sjemenke pamuka usko su vezane uz poljoprivrednu i prehrambenu industriju. Od njih se dobiva ulje za ljudsku prehranu i sačma za ishranu stoke diljem svijeta. Globalna bruto vrijednost proizvodnje sirovog pamuka iznosi 72 milijarde dolara.
20. Palmino ulje: Ono je najviše korišteno biljno ulje na svijetu, prisutno u tisućama prehrambenih i kozmetičkih proizvoda. Proizvodnja je koncentrirana u tropskim područjima, što često izaziva rasprave o održivosti i utjecaju na okoliš. Bruto vrijednost proizvodnje ovog ulja iznosi 67 milijardi dolara.
21. Kikiriki: On je iznimno cijenjen zbog svoje svestranosti i koristi se za izradu maslaca, grickalica te jestivog ulja. Kina i Indija zajedno proizvode više od polovice ukupnog svjetskog uroda ovog popularnog ploda. Globalna bruto vrijednost proizvodnje kikirikija iznosi oko 64 milijarde dolara.
22. Gljive: One postaju sve popularnije zbog nutritivnih prednosti i sve češće upotrebe u prehrani baziranoj na bilju. Kina prednjači i na ovom tržištu, kontrolirajući ogromnu većinu svjetske opskrbe uz dominaciju vrsta poput šampinjona i shiitake gljiva. Bruto vrijednost proizvodnje na tržištu gljiva prelazi 61 milijardu dolara.
23. Janjetina: Proizvodnja i potrošnja janjetine duboko su ukorijenjene u kulturnim tradicijama brojnih svjetskih regija. Najveći proizvođač i potrošač je Kina, dok su Australija i Novi Zeland vodeći svjetski izvoznici. Bruto vrijednost globalnog tržišta janjetine iznosi 61 milijardu dolara.
24. Lubenice: One su prepoznatljiv simbol ljetnog osvježenja, a uzgajaju se u više od 90 zemalja širom svijeta. Kina je daleko najveći proizvođač i potrošač ovog sočnog voća, čineći više od polovice ukupne svjetske proizvodnje. Globalno tržište lubenica dosegnulo je vrijednost od gotovo 53 milijarde dolara.
25. Manioka: To je škrobasto korjenasto povrće koje služi kao primarni izvor hrane za više od 800 milijuna ljudi. Ova izdržljiva biljka podnosi sušu i loše tlo, što je čini iznimno važnom za prehrambenu sigurnost u mnogim zemljama u razvoju. Globalna bruto vrijednost tržišta manioke iznosi više od 52 milijarde dolara.
26. Banane: One su osnovna hrana za milijune ljudi, osobito u tropskim regijama, te slove za najkonzumiranije voće na svijetu. Iako se industrija suočava s izazovima poput klimatskih promjena i bolesti koje napadaju usjeve, potražnja i dalje nezaustavljivo raste. Bruto vrijednost proizvodnje na globalnom tržištu banana procijenjena je na oko 52 milijarde dolara.
27. Čili papričice: One donose pikantnost i okus u jela diljem brojnih svjetskih kultura. Azija je glavna regija za njihov uzgoj, pri čemu Kina prednjači u proizvodnji zelenih, a Indija u proizvodnji sušenih papričica. Bruto vrijednost proizvodnje na globalnom tržištu čili papričica procjenjuje se na čak 51 milijardu dolara.
28. Luk: Ovo skromno povrće kamen je temeljac kuhinja diljem svijeta te se godišnje ubere u količinama većim od 100 milijuna tona. Kina i Indija predvode globalnu proizvodnju, dok zemlje poput Tadžikistana bilježe nevjerojatno visoku potrošnju po glavi stanovnika. Globalna bruto vrijednost proizvodnje luka procijenjena je na nevjerojatnih 49 milijardi dolara.
29. Sjeme uljane repice: Ono je ključna komponenta globalne opskrbe hranom, važan sastojak stočne hrane i rastući izvor za biogoriva. Očekuje se da će globalna proizvodnja dosegnuti rekordne razine zbog sve veće potražnje za njezinim višenamjenskim uljem. Procijenjena bruto vrijednost proizvodnje sjemena uljane repice kreće se oko 48 milijardi dolara godišnje.
30. Mango: On se često naziva kraljem voća i predstavlja temelj tropske poljoprivrede diljem svijeta. Indija je neosporni lider u njegovu uzgoju, iako se većina njezina uroda konzumira na domaćem tržištu. Bruto vrijednost proizvodnje ovog voća, zajedno s guavama i mangostinima, iznosi oko 45 milijardi dolara godišnje.
Otvori KEKS Pay
