Val nasilja povezanog s trgovinom drogom u Marseilleu posljednjih mjeseci sve snažnije utječe ne samo na svakodnevni život građana, nego i na lokalnu i nacionalnu politiku. Nedavni incident u socijalnom stambenom kompleksu pokraj sjedišta telekomunikacijske tvrtke Orange, zbog kojeg su tisuće zaposlenika morale prijeći na rad od kuće, postao je dokaz duboke nesigurnosti koja prožima drugi najveći francuski grad.
Kako piše Politico, sigurnost je izbila na sam vrh prioriteta birača uoči predstojećih lokalnih izbora u ožujku, prisiljavajući kandidate svih političkih opcija da ponude vlastite odgovore na problem trgovine drogom i rastućeg kriminala. Prema nedavnim anketama, pitanje javne sigurnosti zasjenilo je čak i socijalne i gospodarske teme, što se rijetko događa u tradicionalno lijevo orijentiranom Marseilleu.
Grad koji se često opisuje kao presjek Francuske u malom pokazuje sve političke napetosti koje obilježavaju državu u cjelini. Multikulturne i siromašnije gradske četvrti, sklone ljevici, graniče s prigradskim zonama u kojima jača krajnja desnica, dok politički centar gubi stabilnu podršku. Aktualni gradonačelnik Benoît Payan i kandidat krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Franck Allisio vode tijesnu borbu, obojica s oko 30 posto potpore, dok centristička kandidatkinja Martine Vassal pokušava uhvatiti priključak.
U središtu rasprave nije samo kriminal, nego i dublji problemi, kronično siromaštvo, nedostatak radnih mjesta, loše stanje stambenog fonda i osjećaj da Marseille nikada nije iskoristio svoj geografski i demografski potencijal kao mladi mediteranski grad. Kandidati se slažu u dijagnozi, ali se razlikuju u terapiji.
S jedne strane, kandidati desnice i centra naglašavaju jačanje policije, videonadzor i sigurnosnu infrastrukturu. S druge strane, ljevica upozorava da represija bez socijalnih ulaganja ne može riješiti problem. Aktivisti i bivši socijalni radnici ističu da će se trgovina drogom nastaviti sve dok mladi nemaju alternativu u obrazovanju, zapošljavanju i pristojnom stanovanju.
Ubojstvo dvadesetogodišnjeg Mehdija Kessacija prošle jeseni dodatno je rasplamsalo raspravu. Francuski državni vrh posjetio je grad i najavio oštriji pristup borbi protiv kriminala, no lokalni akteri upozoravaju da Pariz često nudi rješenja koja liječe posljedice, a ne uzroke. Marseille, tvrde mnogi, i dalje pati od odnosa središnje vlasti koja grad promatra iz daljine, bez stvarnog razumijevanja lokalnih okolnosti. „Sama represija nije učinkovita“, kaže Kaouther Ben Mohamed, bivša socijalna radnica i danas aktivistica. „Da jest, trgovina drogom se ne bi ovako proširila.“
Iako se gradski izbori doimaju lokalnima, njihov će ishod imati šire značenje. Kako navodi Politico, Marseille se sve više promatra kao testni poligon za strategije koje bi mogle obilježiti predsjedničke izbore 2027. godine. Kandidat koji uspije povezati sigurnost s društvenim razvojem mogao bi ponuditi politički model primjenjiv i izvan granica grada. Tko god preuzeo upravljanje Marseilleom, suočit će se s ograničenjima lokalne vlasti. Ključne poluge kaznene politike i policijskog sustava ostaju u rukama države. Stoga će sudbina grada uvelike ovisiti ne samo o izborima na jugu Francuske, nego i o političkim odlukama koje će se donositi u Parizu u godinama koje dolaze.
Otvori KEKS Pay
