Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA), agencije UN-a za reproduktivna prava, upozorio je da stotine milijuna ljudi u svijetu ne mogu imati onoliko djece koliko žele zbog prevelikih troškova roditeljstva i nedostatka odgovarajućeg partnera.
Prva ovakva studija
UNFPA je anketirala 14.000 ljudi u 14 zemalja o njihovim namjerama u vezi s plodnošću. Svaka peta osoba rekla je da nema ili neće imati željeni broj djece. Zemlje koje su sudjelovale u anketi - Južna Koreja, Tajland, Italija, Mađarska, Njemačka, Švedska, Brazil, Meksiko, SAD, Indija, Indonezija, Maroko, Južna Afrika i Nigerija - čine trećinu svjetske populacije. To je mješavina zemalja s niskim, srednjim i visokim prihodima te onih s niskim i visokim natalitetom. UNFPA je anketirala mlade odrasle osobe i one koji su prošli reproduktivne godine. - Svijet je zahvatio neviđen pad stope nataliteta - kaže dr. Natalia Kanem, voditeljica UNFPA-e. - Većina anketiranih želi dvoje ili više djece, ali mnogi se osjećaju nesposobnima stvoriti obitelji kakve žele. I to je prava kriza - upozorava ona. Provedena anketa bila je ograničena opsega, ali neki nalazi su jasni. U svim zemljama u prosjeku 39 posto ljudi reklo je da su ih financijska ograničenja spriječila da imaju dijete - najviše u Koreji (58 posto), a najmanje u Švedskoj (19 posto). Ukupno je samo 12 posto ljudi navelo neplodnost - ili poteškoće sa začećem - kao razlog zašto nemaju željeni broj djece. No, taj je broj bio veći u zemljama poput Tajlanda (19 posto), SAD-a (16 posto), Južne Afrike (15 posto), Nigerije (14 posto) i Indije (13 posto). - Ovo je prvi put da se UN doista potpuno posvetio problemima niske plodnosti - kaže profesor Stuart Gietel-Basten, demograf na Sveučilištu znanosti i tehnologije u Hong Kongu. Demografska situacija u Bosni i Hercegovini već desetljećima je zabrinjavajuća i, uz iseljavanje, jedan od glavnih problema upravo je niska stopa nataliteta. Pri tome, ekonomski razlozi su među ključnima, ali ne i jedini uzročnik niste stope nataliteta. Negativan prirodni prirast u Federaciji kontinuirano je prisutan u svim županijama, osim u Zapadnohercegovačkoj, gdje su demografske mjere očito dale rezultata. Prvenstveno kada je riječ o financijskoj i socijalnoj potpori obiteljima s više djece. Naš list je nedavno objavio poražavajuće podatke do kojih je primjenom jednadžbe ravnoteže, temeljem podataka popisa stanovništva 2013. godine i demografskih biltena vitalne statistike 2013. - 2023. godine došao demograf Stevo Pašalić. Po tim podacima, Bosna i Hercegovina je od 1991. do 2023. godine izgubila ukupno 1,472.777 ili 33,65 posto stanovništva, odnosno jednu trećinu populacije. Procijenjeni broj stanovnika u BiH 2023. godine, po ovoj računici, bio je 2,904.256. Naravno, mnogi će reći da je i ovaj broj precijenjen jer je Pašalić svoje istraživanje i izračun temeljio na službenim statističkim podacima i popisu stanovništva iz 2013. godine, za koji manje-više svi tvrde da je prenapuhan i da obuhvaća znatno više stanovnika nego što ih je u tom trenutku živjelo u zemlji. Tome treba dodati i protekle dvije godine, tijekom kojih je nastavljeno demografsko osipanje BiH, pa bi današnji podaci sigurno bili još porazniji.
BiH stari, podaci alarmantni
Osim povećanja udjela starih u ukupnom stanovništvu (starih je popisano 14,2 posto), zabilježeno je i osjetno smanjenje udjela stanovnika u dobi 0 – 14 godina (od 23,5 posto na 15,4 posto), što je također relevantan pokazatelj demografskog starenja. Proces starenja se razmahao poprimajući iz popisa u popis sve nepovoljnija obilježja. Usporedba podataka popisa 1991. i 2013. godine pokazuje da stanovništvo BiH obilježavaju vrlo brzo starenje i visoki stupanj ostarjelosti. Indeks promjene 1991. – 2013. godine pokazuje smanjenje broja mladih (do 34 godine), s posebno jakim smanjenjem najmlađih skupina, a s druge strane povećanje broja starih stanovnika, posebno najstarijih dobnih skupina. Prosječna životna dob (starost) stanovništva BiH stalno raste.
Godine 1991. bila je 34 godine, 2013. godine 39,5. Indeks starosti (broj starih 65 i više godina na 100 mladih 0 – 14) 1991. iznosio je 54,4 godine, 2013. bio je 92,3, a 2023. godine je blizu 150. Za razumijevanje procesa starenja vrlo je slikovita usporedbe dječje baze (0 – 4:4,93 posto) i osoba starih 75 i više godina (5,89 posto), 2013. godine te su dobne skupine vrlo nepovoljne jer prevladava starosna skupina 75+.
