Sudionici Znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem “Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu”, koji je započeo u Neumu, otvorili su jučer brojna suštinska pitanja daytonske BiH i uputili na potrebu njezina redizajniranja, ne samo kako bi se zadovoljio europski put nego konačno postigao i narodni dogovor o njezinoj i budućnosti triju naroda.
Prava Hrvata
Neovisnost, konstitutivnost, ravnopravnost i federalizam načela su kojih se treba držati u iznalaženju rješenja hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini. Tim je riječima predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u BiH akademik Jakov Pehar sažeo okvir izlaganja i rasprava koje su uslijedile. Predsjedatelj Predsjedništva BiH i čelnik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izjavio je kako će ova zemlja morati doživjeti preustroj kako bi se pridružila ostalim državama jugoistoka Europe na putu prema Europskoj uniji, a prvim testom ocijenio je izmjene Izbornoga zakona koje bi uvažile i mogućnost izbora legitimnih narodnih predstavnika. - Mi ćemo evidentno uskoro biti prinuđeni, kako bismo došli do 2025. da zajedno sa zemljama jugoistočne Europe budemo dio paketa europskih integracija, napraviti ustroj koji će biti mnogo racionalniji, učinkovitiji, a što u osnovi znači i jeftiniji. Istodobno, do kraja trebamo uvažiti elemente potrebne jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda kao temelja koji ih definira kao natkrovljujuće načelo za sve ustave u BiH - rekao je Čović na konferenciji za novinare u stanci Znanstveno-stručnog skupa naziva “Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu”. Pri tome je objasnio kako je hrvatsko pitanje sastavni dio puno složenijega pitanja moderne i demokratske BiH.
Izborni zakon, reforme...
- Ne postoji hrvatsko pitanje u BiH. Postoji pitanje BiH i njezina funkcioniranja te je unutar toga pitanje Hrvata kao jednoga od triju ravnopravnih konstitutivnih naroda kojima se treba osigurati legitimno predstavljanje - dodao je. Naveo je kako je hrvatska politika ranije iznijela prijedloge preustroja zemlje ističući kako je sada ključni test budućih odnosa izmjena Izbornog zakona kako bi se opći izbori mogli održati na jesen ove godine. Izrazio je optimizam kako će se u kratkome roku od mjesec i pol dana postići dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva. - Imat ćemo mi izbore, provest ćemo izborni rezultat - istaknuo je Čović.
Objasnio je, međutim, da još uvijek ne postoji politička volja jer bošnjačka stranka smatra kako treba utjecati na volju hrvatskog naroda svojom mnogobrojnošću. Rektor Sveučilišta u Osijeku i predsjedatelj Rektorskoga zbora Republike Hrvatske Vlado Guberac izrazio je očekivanje da će dvodnevni skup u Neumu biti poticaj za dijalog u postizanju dogovora triju naroda, odbacujući pri tome pokušaje da se Hrvate eliminira s političke scene. - Hrvati su najmanja zajednica u Bosni i Hercegovini, ali to ne daje nikome pravo da ne budu konstitutivan narod u BiH. Akademska zajednica će kroz ovu konferenciju dati svoj doprinos u tom smjeru - rekao je rektor Guberac.
Rektor Sveučilišta u Mostaru je, govoreći o velikoj odgovornosti skupa u Neumu, istaknuo kako očekuje da se ponude takva rješenja koja će zajamčiti da njegova djeca i ostali građani i narodi mogu vidjeti svoju budućnost u BiH. Znanstveno-stručni skup podijeljen je u šest panel-rasprava.
Govoreći na panelu o višenacionalnim državama i potrebi izgradnje jednakopravnosti, prof. Ugo Vlaisavljević istaknuo je kako su u BiH suprotstavljene koncepcije građanskog i nacionalnog, pri čemu se negira čak i samu BiH i njezinu složenost. Prof. Mile Lasić pozvao je na “mukotrpne reforme” za izgradnju europske BiH u kojoj bi se poštivala načela konsocijacije. Prof. Zvonko Miljko ocijenio je presudno važnim zaokret od dosadašnjih hegemonističkih pokušaja nadvladavanja brojnijih manje brojnima. - Alternativa je raspad ako hegemon pokuša nametnuti svoju volju - rekao je Miljko.
