Trideset godina nakon što je u Parizu službeno potpisan Opći okvirni sporazum za mir, poznat i kao Daytonski mirovni sporazum, Bosna i Hercegovina nalazi se na svojevrsnoj političkoj prekretnici, ali i pred naoko jednostavnim pitanjem koje traži sve, samo ne jednostavan odgovor - kako iz daytonske faze prijeći u onu bruxellesku, odnosno kako u jednom složenom društvu izrazitog multietničkog karaktera pronaći srednji put između dviju krajnosti koje vuku zemlju s europskih tračnica - srpskog separatizma i konstantnog urušavanja državnih institucija, uz prisutan animozitet prema EU osokoljen novom američkom vanjskom politikom, i bošnjačkog unitarizma koji želi centralizaciju države nauštrb prava drugih dvaju konstitutivnih naroda, a napose Hrvata koji su izloženi nametanju političkih predstavnika iako je Ustav jasno definirao konstitutivnost kao temeljno natkrovljujuće načelo.
Konstitutivnost u središtu
Jasnog odgovora na ovo pitanje nema, a BiH je zapala u svojevrsnu petlju međusobnih optuživanja, ali i osnaženih antagonizama na relaciji Banja Luka - Sarajevo koji su zapravo produkt dviju suprotstavljenih koncepcija države. Nasuprot njima hrvatski politički predstavnici jedini na realnim osnovama nastoje europski put pozicionirati kao ključnu političku agendu, onu koja uključuje dijalog i kompromis oko najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine, ali i unutarnji dogovor oko ključnog pitanja o kojemu ovisi i stabilizacija i harmonizacija međunacionalnih odnosa, a to je promjena izbornog zakonodavstva. Unatoč činjenici da je Daytonski sporazum Bosnu i Hercegovinu definirao kao složenu državu, ona kroz svoj ustavni okvir ipak ima kapacitet postati punopravna članica Unije, obogaćujući time EU svojom raznolikošću i ustavnim prepoznavanjem uloge triju temeljnih stupova države, a to su tri konstitutivna naroda. Uostalom, i Strateški kompas Europske unije prepoznao je konstitutivnost naroda uz poruku kako je potrebno podržati suverenitet, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i proces reformi na njezinu putu prema Europi. Odrednica o konstitutivnosti naroda postala je dio ovog najvažnijeg dokumenta Europske unije na inzistiranje Hrvatske, odnosno Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, inače najvećim zagovarateljem europske budućnosti BiH pred institucijama EU-a. Kako onda napraviti prijelaz iz daytonske u bruxellesku fazu? Jasno je kako će država morati proći kroz niz reformi koje moraju omogućiti usvajanje europske pravne stečevine, naravno, poštujući interese svih razina vlasti, što je pak zajamčeno kroz Mehanizam koordinacije. Na onom političkom planu ta tranzicija traži odgovornost i spremnost na dijalog predstavnika sva tri naroda, uvažavajući pritom potrebu za izmjenu izbornog zakonodavstva temeljenu na poštivanju presude Ustavnog suda BiH koja govori o legitimnom političkom predstavljanju. A sve zajedno mora se voditi vizijom kako BiH nema alternativu, osim postati dio velike europske obitelji država. Osobito je to važno u današnje vrijeme sve snažnije polarizacije na globalnoj razini, rastuće prijetnje koju čini Rusija europskom globalnom okviru, ali i trgovinskih ratova koji narušavaju koncept svjetske trgovine.
Uhvatiti priliku
Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i povjerenica za proširenje Marta Kos izdale su zajedničko priopćenje u kojemu navode kako je Daytonskim sporazumom okončano jedno od najmračnijih poglavlja u Europi i osiguran mir koji traje do današnjeg dana. Navele su kako 30 godina poslije postoje neriješeni izazovi iz prošlosti za Bosnu i Hercegovinu. Kažu i kako je, dok je ova godina predstavljala političke prepreke, zemlja ostala otporna.
- Držati se smjera prema članstvu u EU kao ujedinjena, suverena zemlja u stabilnoj i sigurnoj regiji - mora ostati krajnji cilj - poručile su Kallas i Kos, dodavši kako je zadaća domaćih lidera ispunjavati reforme koje su potrebne kako bi zemlja išla naprijed. Poruka je i kako je EU spreman osigurati mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Naglasile su da vojna operacija EUFOR-a “Althea” ostaje za to nužna.
Zaključna je poruka kako 30 godina nakon Daytona BiH mora uhvatiti priliku oblikovati svoju budućnost u EU. Britanski ministar za Europu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije Stephen Doughty također je uputio poruku podsjetivši kako je Daytonski sporazum okončao jedno od najmračnijih poglavlja u povijesti našeg kontinenta i postavio ključne temelje za mir i stabilnost u BiH.
- Danas odajemo počast svim žrtvama ovog brutalnog sukoba i podsjećamo se da se europska sigurnost nikada ne smije uzeti zdravo za gotovo. Ujedinjeno Kraljevstvo dugo je imalo vodeću ulogu u očuvanju suvereniteta, neovisnosti i težnji Bosne i Hercegovine prema bližoj euroatlantskoj integraciji. To uključuje naš kontinuirani rad s visokim predstavnikom, EUFOR-om i drugim partnerima na očuvanju Daytona, uz podršku rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a - poručio je Doughty, podsjetivši i kako su postizanje samoodrživog mira i pomirenja, jačanje ekonomske povezanosti i ispunjenje težnji građana BiH za mirnom i prosperitetnom budućnošću bili u središtu rasprava na ovogodišnjem Berlinskom procesu koji je organiziralo Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi se podržao značajan napredak u cijeloj regiji zapadnog Balkana.
Poruka UK-a je, ističe, da u duhu Daytona nastavljaju poticati konsenzus i kompromis, provedbu reformi i napredak s fokusom na ono što ujedinjuje, a ne razdvaja.
Otvori KEKS Pay
