U svjetlu činjenice da je ulaganje u kapacitete obrane postalo potreba, a ne luksuz, vidljivo je kako i BiH pokušava uhvatiti korak u trendu koji traži što bolju personalnu, ali i materijalnu opremljenost vlastitih kapaciteta. Oružane snage BiH u ovoj godini namjeravaju značajno unaprijediti svoju kadrovsku popunjenost, a u tom kontekstu nedavno je raspisan javni oglas za prijam 400 pripadnika u profesionalnu vojnu službu u početnom činu vojnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a kako Večernji list doznaje, od toga broja 120 mjesta je predviđeno za hrvatsku komponentnu. Također, izvori Večernjeg lista potvrdili su nam kako se u ovoj godini očekuje raspisivanje još nekoliko natječaja kroz koje će se "pomladiti" sastav Oružanih snaga BiH. Naravno, pritom treba ukazati i na činjenicu da kadrovsko ojačavanje prati i bolji materijalni status vojnika, a koji mogu ostvariti i za današnje standarde solidna primanja, koja uz sve dodatke dosežu i 1500 - 1600 KM.
Obuka
Izbor kandidata po raspisanom javnom oglasu vrši Povjerenstvo za izbor vojnika u Oružane snage BiH, koje imenuje ministar obrane BiH. Izbor kandidata realizira se kroz tri faze testiranja i provjera te kroz osnovnu vojničku obuku. Ako poslije izvršene selekcije ne bude izabran potreban broj kandidata, izbor nedostajućih kandidata izvršit će se posebnim postupkom tako da će se načiniti lista uspješnosti svih kandidata koji nisu izabrani, a prošli su testove propisane pravilnikom o prijamu u vojnu službu i s liste će se izabrati potreban broj najuspješnijih kandidata, vodeći računa o nacionalnoj pripadnosti kandidata.
Čini se kako i BiH prati procese koji su trenutačno aktivni u nizu drugih europskih zemalja, a koje su suočene s padom broja aktivnih vojnika te koje traže mjere s kojima će potaknuti mlade ljude da odaberu profesionalnu vojnu službu kao način rješavanja svoje egzistencije, uz sve veći broj pogodnosti koje uključuju uravnoteženje privatnog i poslovnog života te rast plaća. Primjerice, jedna od glavnih mjera francuskog plana je povećanje starosnih mirovina integracijom bonusa, a povećavaju se i plaće. Druge zemlje vraćaju uvođenje obveznog vojnog roka, međutim, to je tema koja bi u BiH zasigurno izazvala dodatne kontroverze uslijed dovođenja iste u dnevnopolitičke odnose, koji su ionako opterećeni čestim izostankom mogućnosti postizanja konsenzusa oko pitanja koja se vežu uz sigurnosnu i vojnu arhitekturu, pa zbog toga i takva opcija u ovom trenutku nije realna.
Jačanje kapaciteta
Međutim, ono što je realnije izvesti je značajnije ulaganje u proces modernizacije, iako i takvo što treba uzeti s rezervom jer realizacija postojećeg plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH ne ide utvrđenom dinamikom. No, potencijal za poboljšanje materijalno-tehničke opremljenosti svakako postoji i zbog činjenice da je u optjecaju program "Defence Capacity Building", a koji je koncipiran tako da će svaka od zemalja članica NATO saveza moći pomoći BiH, odnosno Oružanim snagama, bilo da je riječ o opremi ili pak uslugama u nizu područja sigurnosnog i obrambenog sektora. NATO je već prije objasnio i kako će ovaj paket pomoći ojačati obrambene i sigurnosne sposobnosti zemlje, uključujući područja kao što su upravljanje krizama, kibernetička obrana, zračno-medicinska evakuacija i borba protiv terorizma. Riječ je o projektu potpore i podrške vrijednom između 48 i 53 milijuna eura, a odnosi se na devet projekata iz područja obrambenog sektora i tri iz područja sigurnosnog sektora. Naravno, ojačavanje suradnje s NATO savezom sa sobom nosi i niz drugih beneficija koje nisu izravno vezane uz vojsku, a poglavito kada je riječ o ekonomskim prilikama i poboljšanju konkurentnosti za izravna strana ulaganja.
