Očekivano, unutarnji politički prijepori triju strana te potezi vlasti Republike Srpske, nakon kojih se kriza u zemlji dodatno produbila, jučer su se očitovali na sastanku Vijeća za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je održan u Bruxellesu. Umjesto očekivanja da oko BiH konačno iz Bruxellesa budu odaslane pozitivne vijesti, jer se radilo o prvome sastanku na visokoj političkoj razini između Europske unije i Bosne i Hercegovine, dominiralo je protivljenje sadržaju završne izjave toga zasjedanja s obzirom na to da je jedan dio povezan s potezima Republike Srpske oko državnih institucija, a drugi je pak, koliko god zvučalo nestvarno, bio optimističan s jasnom perspektivom otvaranja pristupnih pregovora kada zemlja ispuni 14 uvjeta, među kojima je i izborna i ograničena ustavna reforma. Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell osudio je poteze Republike Srpske ističući da se time potkopava stabilnost zemlje, ali i njezinih najvažnijih institucija. Svejedno, izrazio je očekivanje da će sve razine vlasti nastaviti raditi na europskoj agendi.
Košarac i Helez različito
Neimenovani izvori potvrdili su kako su zapravo već na snazi tihe sankcije prema Republici Srpskoj, od financijskih restrikcija za projekte do izbjegavanja susreta s predstavnicima ovoga entiteta. Sastankom na visokoj razini Vijeća SSP-a predsjedali su visoki predstavnik Borrell te predsjedateljica Vijeća ministara BiH Krišto. Na tome sastanku predsjedateljica Vijeća ministara BiH iznijela je zajedničku poziciju koja je usvojena na posljednjoj sjednici Vijeća ministara. U izjavi za medije ona je susret u Bruxellesu ocijenila pozitivnim.
- Vjerujem kako će potpora institucija i pojedinaca iz Europske unije biti nastavljena i naši ostvareni rezultati adekvatno vrednovani kako bismo žurno trasirali svoj put kada je u pitanju otvaranje pregovora i pristupanje velikoj europskoj obitelji. Očekujemo da će BiH otvoriti pregovore o članstvu do kraja ove godine. Nosim pozitivne poruke iz Bruxellesa jer su domaćini današnjeg sastanka i prijatelji BiH - visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell te povjerenik EU za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi i na ovom, kao i tijekom razgovora uoči sastanka, pozdravili ostvareni napredak i ponovili privrženost Europske komisije reformama u Bosni i Hercegovini - rekla je Krišto. Ona se prije sastanka, na kojemu su sudjelovali ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac te potpredsjednik Vijeća ministara i ministar obrane Zukan Helez, susrela i s ministrom vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, povjerenikom za proširenje i europsko susjedstvo Oliverom Varhelyijem te imala tête-à-tête susret s Borrellom. Hrvatski šef diplomacije pozdravio je napore Vijeća ministara i predsjedateljice Krišto u ispunjavanju uvjeta EU te jačanju suradnje. Ocijenio je euroatlantsku perspektivu Bosne i Hercegovine nacionalnim interesom Republike Hrvatske te izrazio nadanje da bi BiH mogla postati zemlja kandidatkinja za EU već ove godine.
Ministar Košarac u izjavi prije sjednice Vijeća potvrdio je kako je srpska strana u Bosni i Hercegovini ponudila partnerima s hrvatske i bošnjačke strane dogovor po kojemu bi se u paketu razriješilo svih 14 uvjeta koje je Europska komisija dostavila Bosni i Hercegovini. To je ujedno i put, po njegovu mišljenju, za deeskaliranje posljednje krize u zemlji. Potpredsjednik Vijeća ministara Helez je pak zatražio sankcioniranje vlasti Republike Srpske i njihovih vodećih dužnosnika zbog posljednjih poteza koje su poduzeli u entitetskim institucijama.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH izrazila je očekivanje da će se brzo riješiti pitanje izbornih i ustavnih reformi u zemlji kako bi se riješili problemi s preglasavanjem te otklanjanjem diskriminacije manjina, što u prijevodu znači provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava te Ustavnoga suda BiH.
Ustavna i izborna reforma
- U svjetlu daljnjeg napretka i nastavka izgradnje povjerenja u Bosni i Hercegovini, uz uzajamno poštivanje ustavnog načela jednakopravnosti, vrlo brzo moramo postići i nužan unutarnji politički dogovor koji će omogućiti da svaki od konstitutivnih naroda bude jednakopravan u institucijama koje su namijenjene za zaštitu kolektivnih prava – Predsjedništvo BiH i domovi naroda, ali ukloniti i svaki oblik diskriminacije prema pojedincima - istaknula je predsjedateljica Vijeća ministara BiH. Ona je izvijestila kako je ovaj saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ne samo riječima, već i svojim djelima, pokazao važnost intenziviranja suradnje. Za prvih 7 mjeseci rada ovo Vijeće ministara održalo je 23 sjednice na kojima je razmatrano i usvojeno više od 900 materijala, među kojima su prijedlozi zakona koji su godinama čekali usvajanje i važne strategije te sporazumi kojima se jača suradnja u regiji i borba protiv kriminala i korupcije. Jučerašnji sastanak bio je prigoda za politički dijalog između institucija i dužnosnika BiH s jedne strane te institucija i dužnosnika Europske unije i njezinih država članica s druge strane. Tijekom sastanka tema je bila situacija u Bosni i Hercegovini te su se dotaknuli odnosa u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. U okviru pretpristupnog procesa otvoren je politički i ekonomski kriterij, europski standardi te su otvorili pitanje pretpristupne pomoći.
- Svaki prioritet, od 14 ključnih, pojedinačno smo razmotrili. Posebna pozornost posvećena je bilateralnim odnosima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Razmijenjena su mišljenja o suradnji u regiji zapadnog Balkana s posebnim osvrtom na razvoj situacije u BiH, kao i zapadnog Balkana. Nastavljamo raditi na provedbi daljnjih reformi kako bismo što prije ostvarili zajednički i dogovoreni cilj partnera u vladajućoj koaliciji, a to je osiguranje europske budućnosti za sve nas u Bosni i Hercegovini, sve njezine konstitutivne narode i građane - rekla je Krišto. Ona je dodala kako je Berlinski proces od ključnog značaja za jačanje suradnje i partnerstva unutar regije, ali i između zapadnog Balkana i Europske unije. Izrazila je zahvalu i zbog potpore Europske unije najugroženijim kućanstvima da se nose s rastućim cijenama energenata, kao i za pružanje potpore energetskoj tranziciji u Bosni i Hercegovini.
Otvori KEKS Pay
