Veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark sudjelovao je na konferenciji o izazovima i perspektivama BiH prema članstvu u EU koja je održana u Zagrebu. Pri tome je ukazao da su predstojeći tjedni od iznimne važnosti kako bi se ostvario napredak i pozvao na koncenzus vlasti i stranaka.
Večernji list BiH: Vrlo ste optimistično govorili o europskoj budućnosti BiH. Ima li razloga za optimizam i gdje ga vidite?
Optimističan sam jer postoji novi pristup EU na koji je BiH pozitivno odgovorila potpisom jednoga sporazuma prije godinu i pol dana. Novi pristup je pomogao da se odblokira jedan zastoj jer se izvjesno vrijeme ništa nije događalo u smislu puta prema EU. Stupio je na snagu SSP prošle godine, prihvaćena je vrlo ambiciozna reformska agenda, a podnesen je i zahtjev za pristupanje u članstvo. Neki kažu da je stigla prerano, ali se može reći da je stigla i prekasno. I prije 10 godina BiH je bila u prigodi podnijeti zahtjev za članstvo. No, tada se ušlo u zonu sumraka u kojoj se ništa nije napravilo, ni sa strane BiH, ali ni EU. Sada se moramo zapitati gdje želimo biti 10 godina od ovog trenutka.
Večernji list BiH: Gdje vidite BiH za deset godina?
Mislim da će biti punopravna članica EU ili blizu tome cilju. To kažem jer zapravo ne postoji drugi put. Hrvatska je sada članica, Srbija je na tome putu, jednako je i s Crnom Gorom. Na to utječe i regionalna dinamika. Katkada se to možda ne osjeća u BiH. Znam jako puno običnih ljudi koji su Hrvati, Srbi, Bošnjaci ili drugi koji pitaju gdje je promjena. Međutim, činjenica je da su već pokrenute ozbiljne reforme. Potvrda toga bit će ako MMF, Svjetska banka, EBRD i mi iz Europske unije financijski podržimo te reforme. Moraju se provesti izmjene Zakona o radu i zakoni o trošarinama. Jako je važno da ljudi razumiju povezanost tih reformi koje su političari ipak poduzeli jer su jako važne. Dakle, ako platite nešto više za pivo, vino, pića ili gorivo, ta razlika može utjecati na to da se zaposli veći broj ljudi.
Večernji list BiH: Postoji li neki ubrzaniji put kako bi zemlja ušla u društvo EU, a da nužno ne mora ispuniti sve obveze?
Ne, ne mislim da postoji prečica, ali svaka zemlja koja traži članstvo u EU je drukčija. EU je ustrojen na nizu zajedničkih pravila i sporazuma, i BiH će morati udovoljiti ovim normama i zajedničkim pravilima. Neki su, primjerice, tehničke naravi, kao što su zdravstveni standardi oko isporuke mlijeka, koje je BiH ispunila prošle godine. Zahtjev za članstvo BiH još uvijek nije odobren, ali svejedno mora ispuniti standarde kako bi uspjela izvoziti svoje proizvode. Sljedeći korak je, primjerice, udovoljavanje standarda o izvozu piletine. To su pitanja vezana uz trgovinske veze, što je jako važno, jer je EU najvažniji trgovinski partner BiH. I to pitanje nije samo povezano s RH , jer smo najveće tržište u svijetu s pola milijarde potrošača.
Večernji list BiH: Je li EU zaboravio presudu Suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’, u sklopu kojeg su i ustavne reforme te rješavanje hrvatskog pitanja s obzirom na nejednakopravnu poziciju ovoga naroda, što ste spomenuli i na konferenciji ili su se, pak, zadaće samo prerasporedile?
Naravno da nismo zaboravili na presudu ‘Sejdić-Finci’, ni na hrvatsko pitanje. Tijekom dvije godine presuda ‘Sejdić-Finci’ je bila prva na popisu EU i nakon dvije uložene godine, na čemu je radio i povjerenik Fuele, nije bilo smisla nastaviti razgovore. Zbog toga smo odlučili promijeniti raspored prioriteta i postaviti ekonomske i socijalne reforme u prvi plan kao odgovor na prosvjede koji su bili prije dvije godine, a koji su se pretvorili u nasilje i prijetili prerasti u revoluciju. U BiH je jedna od najvećih stopa nezaposlenosti u Europi, napose među mladima. Zbog toga značajan broj ljudi je otišao ili to planira učiniti, posebice Hrvati koji se mogu jednostavno prijaviti za posao u EU. ‘Sejdić-Finci’ neće sigurno osigurati nove poslove, možda tek za nekoliko odvjetnika koji će raspravljati o ovim pitanjima. Ovo ćemo pitanje, međutim, ponovno vratiti na stol u sljedećoj fazi pristupnog procesa. Jednostavno, ne možemo staviti odjednom previše pitanja na stol kako ne bismo opteretili ovaj proces. Kao rezultat malih reformi bh. gospodarstvo počinje rasti. Ne osobito, ali ipak je rast od 3 %, što je, primjerice, više nego ovdje u Hrvatskoj.
Večernji list BiH: Hrvatska, ali i EU inzistiraju da BiH prilagodi trgovinski dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što je, primjerice, i Hrvatska činila prigodom ulaska Slovenije u Uniju, no u BiH se to pitanje ispolitiziralo pa se tvrdi da će biti ugrožena poljoprivreda. Je li to točno?
Jako je važno reći kako se ne radi o Sporazumu o slobodnoj trgovini koji nastojimo nametnuti BiH. Tržište EU je snažno otvoreno za proizvode koji stižu iz BiH. No, kada su u pitanju proizvodi u oblasti poljoprivrede, jako je bitno ispuniti zdravstvene standarde. EU želi snažnije podržati poljoprivredu u BiH. Već sada postoje brojni programi, ali kani se učiniti još i više. Međutim, da bi se to dogodilo, BiH mora imati zajedničku strategiju o poljoprivredi. Normalno je da postoje razlike u pojedinim područjima zemlje, entitetima ili županijama, sjeveru ili jugu. Taj sporazum poprima određeni oblik i zato pozivam političare da svoje razlike ostave po strani i da ih ne zloporabe za lokalne izbore. Zato je potpisana namjera lidera 14 političkih stranaka o europskome putu jako važna. Možda ne zanima sve razine vlasti kolike su kvote za uvoz vina ili carinske pristojbe, ali te stvari utječu na svakodnevni život. EU ne pokušava stvari dodatno otežati kako bi ugrozio vaše tržište ili poljoprivredu.
Večernji list BiH: Kako gledate na inicijative iz Europskog parlamenta, jesu li one kompatibilne za modeliranje novoga ili, kako kaže zastupnik Tonino Picula, obnovljenog pristupa za BiH?
Kao što znate, Europski parlament je odobrio novi pristup Europske komisije koji se odnosi na ispunjavanje tri točke... Da, ali je Europski parlament pozvao i na federaliziranje zemlje... S dužnim poštovanjem prema Europskom parlamentu, mi se u sljedeća tri mjeseca moramo usredotočiti na tri glavna pitanja.
Večernji list BiH: Hoće li možda federalizacija zemlje ipak doći u fazi II. pregovora?
Mislim da će doći na dnevni red u fazi II. ili pak nekoj fazi III. Sigurno će doći na dnevni red prije nego BiH postane punopravna članica Europske unije. To što ‘Sejdić-Finci’ nije naš prvi prioritet u sadašnjem trenutku, ne znači da je nešto što nas ne zanima. Ali, trebamo biti realistični i ne smijemo opteretiti ovu ekonomsko-socijalnu agendu koja, uz reformu pravosuđa i povećanje pravne sigurnosti, treba pridonijeti investicijama i radnim mjestima. A ta pitanja su ipak važnija za svaku pojedinačnu osobu nego što su to ustavna pitanja. To su uvjeti koji će omogućiti da ljudi ostanu živjeti u BiH. Ja bih rekao da su pravni prijepori, a pogotovo pitanja vezana uz reformu Ustava koja jesu iznimno važna, nešto što presnažno odvlači pozornost od ekonomsko-socijalnih pitanja. Jednako je i u nogometu, morate pratiti loptu kako vam protivnik ne bi zabio gol.
Večernji list BiH: Iako nemate kristalnu kuglu da predviđate budućnost, ali svejedno vas hipotetski pitam, budući da očito neće biti riješeni politički prijepori, što ako, primjerice, netko od kandidata kojega podrže bošnjačke stranke i birači na izborima 2018. nadglasa Hrvate, nametne im predstavnike za koje nisu glasovali, te nastupi politička kriza koja može zaustaviti put BiH u EU?
Ne mogu doista predviđati što bi se eventualno moglo događati na domaćem političkom polju. Ali, svejedno mislim da ne treba biti pretjerani pesimist. Imam vjeru u ljude BiH i također bih želio imati povjerenje u vaše stranke i političare. Svatko razumije da se ne može ponašati kao što se ranije ponašao na svim razinama.
Večernji list BiH: Kada očekujete da će BiH krenuti u novu fazu s EU?
Prije svega, BiH mora ispuniti uvjete koji su postavljeni u sljedećih mjesec-dva. Nakon toga Vijeće EU će zatražiti od Europske komisije mišljenje o zahtjevu za članstvo. Ako proces započne ovoga ljeta, onda se analizu može očekivati u sljedećoj godini. U sklopu te analize dobit ćete niz preporuka, stvari koje treba poduzeti. U tome kontekstu će se rješavati i pitanje ‘Sejdić-Finci’, kao i druga važna pitanja.
Večernji list BiH: Jedan od uvjeta za BiH je mehanizam koordinacije kako bi složena državna struktura imala mogućnost jednim glasom komunicirati s EU. Nedavno je donesen na državnoj razini, nakon čega su ponovno započeli razgovori o njegovoj promjeni na razini entiteta?!
BiH je koordinirala ovaj proces i prije devet godina kada se razgovaralo o SSP-u, čak i kada nije postojala formalna institucija mehanizma koordinacije. Važno je reći da mehanizam koordinacije ne uzurpira bilo čije ovlasti i nadležnosti ili preuzima ulogu tijela za donošenje odluka parlamenata ili vlada.
Koordinacija nije centralizacija nego pronalaženje zajedničkog stajališta koje će se onda predstaviti Europskoj uniji. Svima je poznato da BiH ima složenu strukturu i različite interese, ali u svim zemljama je tako i nitko ne može nametnuti svoje mišljenje drugima, nego se traži kompromis. Mislim da je model koji je predstavljen prošle godine unaprijeđen od Vijeća ministara kako bi doslovno svi, od države, entiteta i županija, imali osjećaj da su primjereno predstavljeni.
Večernji list BiH: Zašto inzistirate na tome da važne odluke vlasti donesu u sljedećim mjesecima, postoje li neki rokovi?
Momentum je jako važan, a to je istaknuo i povjerenik Hahn kada je bio prije više od mjesec dana, a sada je to još hitnije. Trenutačno postoji zanimanje za BiH u EU. Očekujemo da će tijekom predstojećeg slovačkog predsjedanja EU, BiH biti prioritet. Visoka predstavnica Federica Mogherini je također snažno raspoložena za ovo pitanje i željela bi da se stvari pomaknu naprijed. Mnoge članice također podržavaju ovaj rad i žele vidjeti uspjeh. Možda da ponovno sve usporedim s nogometom, jednostavno vrijeme je da se prijeđe u veći rang natjecanja. Ali, ako se rješavanje ovih pitanja otegne, izgubit ćemo momentum i vrlo pozitivno raspoloženje EU prema BiH. Jako je važno provesti ove reforme prije lokalnih izbora i ne bi se ni u kakvom slučaju trebale koristiti za dodatno zagađivanje političkog prostora. Ova su pitanja jako važna za sve narode bez obzira na nacionalnost ili druge razlike.
Večernji list BiH: Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch rekao je nakon mandata da Daytonski sporazum predstavlja luđačku košulju. Može li s takvim nasljeđem i teretom ispuniti standarde EU?
Ono što mi iz EU pokušavamo jest da ekonomskim i socijalnim reformama makar malo popustimo remenje s te luđačke košulje.
Večernji list BiH: Koliko je važno imati Sjedinjene Države u ovome procesu i kakva je njihova uloga?
Jako važno. Od samog početka su podržavali novi pristup EU i s velikim zanimanjem prate ove reforme. Ne mogu govoriti u ime SAD-a, ali znam da snažno podupire europsku perspektivu ne samo BiH, nego i svih zemalja ove regije. Jednako su podržavali Hrvatsku pri pristupanju, a isto je stanje i s BiH. No, sugerirao bih da pogledate zaključke i Vijeća za provedbu mira koje nadzire rad Ureda visokog međunarodnog predstavnika, a čine ga i predstavnici Turske, Rusije... svi odreda su podržali ovaj europski put BiH i novi pristup.
Večernji list BiH: Kako gledate na odnos RH, napose europarlamentaraca prema BiH, koji ovu zemlju i tamošnje Hrvate te europski put smatraju strateškim nacionalnim interesom?
Hrvatski parlamentarci u Europskom parlamentu su jako važni jer su skrenuli pozornost na situaciju u BiH i na položaj Hrvata. Jako je bitno, međutim, da o BiH ne govore samo hrvatski zastupnici, nego i zastupnici iz drugih zemalja, na primjer, moje Švedske, Velike Britanije, Njemačke, Francuske. Kada je prošle godine bila konferencija o BiH u Europskom parlamentu, tada je bio nazočan tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović i član državnog vrha Bakir Izetbegović, više od 100 dužnosnika bilo je tamo iz raznih zemalja članica EU. Važno je reći da Europski parlament ne razmatra samo hrvatsko pitanje, nego da je zainteresiran za cijelu zemlju. Ovoga tjedna u BiH će boraviti izaslanstvo u kojemu će biti brojni zastupnici iz različitih zemalja. Bilo bi, iz kuta BiH, jako čudno da o zemlji u najvećem dijelu govore samo hrvatski zastupnici.
Večernji list BiH: Kada treba očekivati realizaciju financijskog dijela potpore iz Berlinske inicijative koju se doživljava i svojevrsnim Marshallovim planom?
Ne znam mogu li govoriti o Marshallovu planu, ali ako se reformska agenda nastavi ispunjavati, BiH i MMF postignu sporazum o nastavku stand-by aranžmana, te realizira zajam za razvoj sa Svjetskom bankom, zajedno s Europskom komisijom dobit ćemo totalni paket od milijardu eura. Sve će to biti realizirano u sljedeće tri godine zajedno s provedbom reformske agende. Smatramo kako će ovo djelovati kao svojevrsni magnet za ulaganja, najprije k Europskoj banci za obnovu i razvoj. Predviđamo investicije od 500 milijuna eura, od cestogradnje, infrastrukture, potporu dobrim bankama i kompanijama. Javna sredstva koja će biti na raspolaganju, bit će okidač i za investicije u privatnom sektoru. Na nedavnom Sarajevo biznis forumu svi strani investitori su svoja ulaganja povezivali s ovim dolaskom međunarodnih financijskih institucija. Radi se o stvaranju pozitivne dinamike. Nije ovo neoliberalna ideologija, nego se radi o ohrabrenju ljudi da slijede put prema EU.
