Bosanskohercegovačkim političarima ostalo je manje od četiri mjeseca da usuglase izmjene izbornog zakona kojim bi se omogućilo legitimno nacionalno predstavljanje u institucijama vlasti.
Ne usvoje li do početka svibnja, kada se očekuje odluka Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o raspisivanju općih izbora, izmjene izbornog zakona, doći će u pitanje provedba izbornih rezultata u listopadu.
Problemi na svim razinama
Naime, Ustavni sud BiH poništio je kao neustavne odredbe izbornog zakona BiH koje reguliraju izbor izaslanika u entitetski dom naroda u Federaciji BiH, a ne bude li nakon izbora moguće formirati to tijelo, bit će blokirana i uspostava cjelokupne izvršne vlasti na federalnoj i državnoj razini. Drugim riječima, BiH prijeti institucionalna kriza kakva već godinama potresa Mostar, gdje također nema političkog dogovora o načinu izbora lokalne vlasti.
Trenutačno, međutim, samo Hrvati inzistiraju na izmjenama izbornog zakona, jer su sudski osporene odredbe tog zakona omogućavale izigravanje izborne volje Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda i nametanje nelegitimnih hrvatskih predstavnika u Dom naroda, ali i Predsjedništvo BiH. Bošnjačke stranke, podjednako one desne i lijeve orijentacije, za sada odbijaju prihvatiti takve zakonske izmjene i uglavnom relativiziraju probleme koji mogu nastati ne bude li do raspisivanja izbora usvojen izmijenjeni izborni zakon.
Komunikacija između vodećih političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka gotovo da i ne postoji, što se odražava i na funkcioniranje federalne vlasti.
Slično je i na državnoj razini, gdje je, pak, glavni problem srpsko-bošnjački odnos i međusobne optužbe za pokušaj unitarizacije, odnosno secesije BiH.
Uzaludni pozivi EU i SAD-a
Europska unija i Sjedinjene Države pozivaju na politički dogovor, prije svega o izmjeni izbornog zakona, ali i provedbi reformi na euroatlantskom putu BiH. No, nema prave reakcije unutar BiH na te pozive pa su sve glasnija upozorenja da će nakon izbora u listopadu BiH ući u još veću političku krizu pa će cijela država postati kao Mostar, kako je to nedavno slikovito kazao srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
Predizborna kampanja je uvelike počela i analitičari procjenjuju da bi mogla biti najprljavija dosad. Međunacionalne tenzije na političkoj sceni su visoke, pa se vjeruje da će upravo nacionalna pitanja dobrim dijelom odrediti i pobjednike izbora. No, ne budu li usvojene izmjene izbornog zakona, bit će to pirova pobjeda, bez obzira na to tko se našao u toj pobjedničkoj ulozi. •
Za ranu predizbornu kampanju odlično je poslužio Dan Republike Srpske, koji vlasti u Banjaluci obilježavaju 9. siječnja usprkos odluci Ustavnog suda BiH koji ga je proglasio neustavnim. Jučer je održana i velika parada na kojoj je uz srpske dužnosnike i predsjednika samoproglašene Južne Osetije, glavna zvijezda bio bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić. On je RS „od srca“ zaželio samostalnost i neovisnost. Bošnjački predstavnici odgovorili su inicijativom da 9. siječnja bude proglašen danom sjećanja na sve žrtve ratnih zločina i genocida koje je počinila Republika Srpska.
