Od stakla, plastike, metala, gume i tekstila, pa do otpada od sagorijevanja i otpada od papira i kartona - BiH je u prošloj godini izvezla 1,100.934 tone neopasnog otpada, najviše u susjedne zemlje, odnosno bliže okruženje, a pritom je vidljivo i kako navedena brojka predstavlja povećanje od 26,2% u odnosu na prethodnu godinu, piše Večernji list BiH.
Trendovi
Prema informacijama iz nedavne analize Agencije za statistiku vidljivo je kako informacije o izvezenim količinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend rasta, što je uzrokovano povećanim izvozom nekih grupa otpada. Tako je do porasta izvoza došlo u kategorijama staklenog otpada, metalnog otpada, gumenog otpada, tekstilnog otpada i otpada od sagorijevanja, dok su otpad od papira i kartona te plastični otpad zadržali trend postupnog pada.
Analiza podataka o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u razdoblju 2014. - 2021. godine ukazuje općenito na rast prometa sedam skupina otpada (metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plastični otpad, stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona). Samo za neke vrste otpada zabilježen je umjeren pad.
Istodobno, kada je riječ o uvozu, vidljiv je da je ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila 36.909 tona, što je za 27,2% više u odnosu na prethodnu godinu. Kada se analizira razdoblje od 2014. godine, jasan je trend pada uvezenih količina metalnog otpada, plastičnog otpada, otpada od sagorijevanja i gumenog otpada, dok je uvoz staklenog i otpada od papira zadržao trend rasta.
U kontekstu izvoza metalnog otpada, u prošloj godini primjetan je rast od 46,1% u odnosu na 2020. godinu, dok je najveći dio (76,2%) izvezen u Tursku. Analiza podataka o izvozu staklenog također ukazuje na rast, i to od 5,1 posto u odnosu na 2020. godinu, dok je najveća količina izvezena u Hrvatsku.
Analiza podataka
Tijekom 2021. godine najveće količine tekstilnog otpada izvezene su u Italiju, dok je, kada govorimo o izvozu otpadnog papira i kartona, količina manja za 15,1% u odnosu na 2020. godinu, a pritom je od ukupne količine 55,3% otpadnog papira i kartona izvezeno u Republiku Srbiju. Izvoz plastičnog otpada prošle je godine pao za 11,4% u odnosu na 2020., a od ukupne količine izvezenog otpada, 38,8% izvezeno je u Srbiju. Istodobno, analiza podataka o izvozu neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa pokazuje kako je u 2021. došlo do rasta od 38,9% u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2021. godine od ukupno izvezene količine neopasne šljake i pepela, 55,9% neopasne šljake i pepela izvezeno je u Hrvatsku.
U kontekstu otpada kao nezaobilazna tema nameće se i pitanje iskorištavanja za proizvodnju energije, a napose u sadašnjim vremenima kada se govori o diversifikaciji izvora snabdijevanja.
Večernji list nedavno je došao do informacije prema kojoj u BiH postoji milijardu kilograma otpada koji može, uz korištenje različitih tehnoloških procesa, postati vrijedan izvor energije, a na tu temu u više navrata govorili su i stručnjaci iz Vanjskotrgovinske komore. Pred BiH se otvaraju mogućnosti koje proizlaze iz proizvodnje RDF-a (Refuse-derived fuel), odnosno goriva dobivenog od različitih vrsta otpada kao što su komunalni čvrsti otpad (MSW), industrijski otpad ili komercijalni otpad, pa do biomase.
U procesu zelene tranzicije gospodarstva Bosne i Hercegovine proaktivnu ulogu ima Vanjskotrgovinska komora koja konstantno adresira vrlo važna pitanja za unaprjeđenje poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini iz područja zelene energije i cirkularne ekonomije. Ova se institucija aktivno uključila u procese prepoznajući potencijal "zelenih" lanaca vrijednosti i energije iz obnovljivih izvora u smislu stvaranja novih vrijednosti, izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa i novih radnih mjesta, a takvo što za sobom otvara i nove prilike za izvozno orijentirano gospodarstvo.
