Bosna i Hercegovina već je odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima jer nema dovoljno domaćih kapaciteta. U mnogim slučajevima ta je ovisnost umjetno stvorena i potpuno neopravdana. Riječ je o uvozu ogromnog broja ponajprije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koje itekako sami možemo proizvesti i čime se izravno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunske kvalitete.
Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u 2025. godini premašio je 14 milijardi konvertibilnih maraka, pokazuju najnoviji podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH). Rast deficita nastavljen je i prošle godine, čime je potvrđen dugogodišnji trend veće vrijednosti uvoza u odnosu na izvoz. Prema podacima UNO-a BiH, tijekom 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je robe u vrijednosti od 31,65 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 17,54 milijarde KM. Razlika između uvoza i izvoza rezultirala je deficitom od 14,11 milijardi KM. Podaci pokazuju da deficit raste iz godine u godinu. Tijekom 2024. godine vanjskotrgovinski deficit iznosio je 13,82 milijarde KM, uz izvoz od 16,61 milijardu KM i uvoz od 30,43 milijarde KM. Godinu ranije, 2023., deficit je bio 12,90 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 17,05 milijardi KM, a uvoz 29,95 milijardi KM.
Od ukupne vrijednosti uvezene robe tijekom prošle godine, više od 10 milijardi konvertibilnih maraka odnosilo se na proizvode koji su u Bosnu i Hercegovinu stigli iz Hrvatske i Srbije, pokazuju podaci UNO-a BiH. Prema ovim statistikama, uvoz iz Hrvatske u 2025. godini iznosio je 5,9 milijardi KM, dok je iz Srbije u istom razdoblju uvezeno robe u vrijednosti od 4,17 milijardi KM. Istodobno, Bosna i Hercegovina je na hrvatsko tržište plasirala proizvode vrijedne oko pet milijardi KM, dok je izvoz u Srbiju iznosio 1,75 milijardi KM. Kada je riječ o ostalim zemljama regije, iz Slovenije je prošle godine uvezeno robe za 2,6 milijardi KM, dok je izvoz iz BiH u tu zemlju iznosio 495,6 milijuna KM. Crnoj Gori su isporučeni proizvodi vrijedni 346,9 milijuna KM, dok je uvoz iz te zemlje bio 206,6 milijuna KM. Uvoz iz Albanije dosegnuo je 208,1 milijun KM, dok je izvoz na to tržište iznosio 51,6 milijuna KM. Iz Sjeverne Makedonije uvezeno je robe za 231,3 milijuna KM, a izvoz iz BiH u tu zemlju iznosio je 99,5 milijuna KM. Ovakvi podaci upućuju na to da je Bosna i Hercegovina, među zemljama regije, tijekom prošle godine ostvarila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni jedino s Crnom Gorom, dok je deficit zabilježen u razmjeni s Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Dugogodišnji trend rasta vanjskotrgovinskog deficita upućuje na strukturne probleme u domaćoj ekonomiji, nedostatak proizvodnih kapaciteta i slabost u konkurentnosti domaće ponude u odnosu na potražnju. Ekonomski analitičari upozoravaju da kontinuirani rast vanjskotrgovinskog deficita upućuje na potrebu jačanja domaće proizvodnje i izvozne konkurentnosti kako bi se smanjila ovisnost zemlje o uvozu i poboljšala ukupna ekonomska stabilnost. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da kontinuirano povećanje trgovinskog deficita ponajprije upućuje na strukturni problem domaće ekonomije. - Ključni izazov ne nalazi se na strani potrošnje, već na strani proizvodnje - domaće gospodarstvo očigledno nema kapacitet odgovoriti na rastuću potražnju kroz konkurentnu ponudu. To upućuje na nedovoljnu produktivnost i slabu cjenovnu konkurentnost domaćih proizvođača, koji ne uspijevaju iskoristiti povoljne impulse na tržištu - rekao je Mlinarević za Nezavisne.
Otvori KEKS Pay
