Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uputila je Europskoj komisiji inicijalnu verziju dokumenta "Plan reformi za BiH", što je jedna od obveza na europskome putu zemlje, ali i financijske potpore te daje odgovore na usklađivanje politika i mjera u oblastima zelene i digitalne tranzicije, razvoja privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoja i zadržavanje ljudskog kapitala te vladavine prava. Na temelju ovih prioriteta sastavljen je popis projekata i prioriteta koji će se dalje razvijati u dijalogu s Europskom komisijom do ožujka sljedeće godine, kada bi trebala biti usuglašena i finalna reformska agenda u kojoj bi bile nabrojene sve reforme i uvjeti koji su potrebni za odobravanje sredstava i investicijskih projekata. Nakon toga će ovaj proces do okončanja voditi stalni radni tim, koji će naknadno u 2024. godine imenovati Vijeće ministara BiH.
Digitalizacija
U pismu, uz koje je uručila dokument "Plan reformi", predsjedateljica Krišto istaknula je kako novi Paket rasta za zapadni Balkan otvara nove mogućnosti investiranja u bh. gospodarstvo, integraciju s tržištem EU-a i pristup dobrobitima članstva u EU, koje su do sada bile nedostupne državama kandidatkinjama za članstvo.Također je istaknula kako je iznimno važno da u tom procesu zadržimo razumijevanje i podršku Europske komisije kako bi proces proveli i uspješno završili. Kada je u pitanju oblast zelene i digitalne tranzicije, jedna od oblasti u kojoj Europska komisija očekuje rezultate je sigurna i održiva digitalna infrastruktura. U inicijalnom dokumentu koji je Večernjak imao na uvid navodi se važnost stvaranja preduvjeta za potpunu digitalnu tranziciju, a što, uz ostalo, podrazumijeva i omogućavanje potpunog širokopojasnog pristupa, uključujući razdvajanje digitalnog sustava. Kada je u pitanju digitalizacija javne službe, vlasti iz Bosne i Hercegovine obvezuju se provesti okvir e-uprave (eIDAS) u skladu sa standardima Europske unije za olakšavanje sigurnih digitalnih transakcija i komunikacije za građane. U oblasti kibernetičke sigurnosti ključno je postaviti opsežan okvir za kibernetičku otpornost kako državne i kritične infrastrukture ne bi bile u opasnosti od kibernetičkih napada te prodiranja u sustav, a što bi se onda odrazilo i na druge sustave. U oblasti tržišnih reformi, koje su također dio prvoga paketa, vlasti se obvezuju provesti reformu energetskog tržišta i njegove integracija s regionalnim i paneuropskim tržištem te izgradnju energetske infrastrukture. Pri tome se cilja na izgradnju i modernizaciju cestovne i plinske infrastrukture, ali i provođenje popisa poljoprivrede, obradivih površina i poljoprivrednika, što je temelj za razvoj, ali i pomoć u ovoj oblasti. Također se vlasti BiH obvezuju na dekarbonizaciju, odnosno, prije svega, izbacivanje ugljena. To podrazumijeva smanjenje "ugljičnog otiska" povećanjem energetske učinkovitosti te većim udjelom obnovljivih izvora u proizvodnji i potrošnji energije. Ista oblast obuhvaća i pitanje rasporeda obnovljivih izvora, ali i gospodarenje otpadom. Među mjerama na kojima su obvezne raditi vlasti BiH su i osnivanje zelenih gradova.
Vladavina prava
U oblasti privatnoga sektora, razvoja i poslovnog okruženja dominira tema potpore tehnološkom razvoju gospodarstva, poboljšanju uvjeta poslovanja, povećanju učinkovitosti poslovanja poduzeća u državnom vlasništvu i njihovo restrukturiranje. Za tržište rada najvažnije je povećanje zapošljivosti poboljšanjem usklađivanja obrazovanje i razvojem praktičnih znanja i vještina na tržištu rada. Kod socijalne zaštite očekuje se unaprjeđenje sustava socijalne i dječje zaštite jačanjem institucionalnih mehanizama i pravnog okvira te općenito unaprjeđenjem kvalitete javne zaštite u BiH. Oblast broj četiri vezana je uz vladavinu zakona i temeljna prava. Prvo je na popisu pravosuđe, odnosno unaprjeđenje funkcioniranja pravosuđa donošenjem novih zakona/izmjena i dopuna zakona iz oblasti kaznenog zakonodavstva u skladu s europskim standardima. To uključuje i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, regionalnu suradnju u oduzimanju nezakonite imovine, zatim ostvarivanje temeljnih ljudskih i demokratskih prava te vladavinu prava.
