Dok energija političkih predstavnika u BiH već mjesecima služi tek kao pogonsko gorivo motora predizborne kampanje usmjerene k ostvarivanju što boljih pozicija nakon listopadskih izbora, Bosna i Hercegovina, zemlja u stanju permanentne političke krize uslijed zamršenih odnosa, izostanka najmanjeg zajedničkog nazivnika u kreiranju vanjske politike i strateških ciljeva, ali i nepostojanja konkretnog napretka u izgradnji povoljnijeg poslovnog okružja i borbi protiv korupcije, i ovu će godinu vjerojatno završiti bez početka pregovora s Europskom unijom.
Kada se tomu doda realna opasnost od gubitka više od 300 milijuna eura pomoći iz Plana rasta, ali i nikada ispunjeni uvjeti za dobivanje sredstava za stratešku granu gospodarstva - proizvodnju hrane, jasno je da građane BiH i poslovnu zajednicu čeka iznimno teška jesen.
Nema vizije
Razdore unutar strateških pogleda na budućnosti BiH vidimo praktički od početka ruske agresije na Ukrajinu i potpunog urušavanja međunarodnog prava. Sve navedeno u potpunosti je ogolilo sliku današnje Bosne i Hercegovine, zemlje koju jedan dio političkih opcija i elita jednostavno ne želi vidjeti u europskom društvu, kao punopravnu članicu danas možda i jedinog sustava na svijetu utemeljenog na visokom stupnju ljudskih i socijalnih prava, sustavu vrijednosti prožetog inkluzijom, uvažavanjem različitosti i stalne potrage za dijalogom, uz naglašenu dozu multilateralizma. Alternativa koja se građanima BiH nudi daleko je od navedenog, svjedoci smo da posljednjih mjeseci kampanja dobiva sve užarenije epizode, u pravilu zaogrnute plaštom i narativnom međunacionalnog naboja, uz uvijek prisutnu dozu stvaranja nepovjerenja i razdora među narodima, piše portal Večernjeg lista BiH.
Naravno, dio pitanja zaista ima objašnjenje jer postoje još uvijek neriješeni odnosi, međutim, uvijek je zanimljivo primijetiti da kroz ključne poruke političkih elita rijetko kada možemo vidjeti konkretne programe s fokusom na životni standard. A upravo su ekonomija, korupcija i nepotizam tri ključna razloga zbog kojih ljudi napuštaju zemlju; dovoljno je pogledati svu silu problema trenutačno postavljenih pred poslovnu zajednicu i žitelje zemlje. Inflacija nastavlja snažno udarati po novčanicima, Centralna banka BiH je procijenila godišnju temeljnu inflaciju za prvih šest mjeseci 2026. godine na 4,42%.
Godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga procijenjen je na 4,80%. Razine godišnje temeljne i inflacije u sektoru usluga za prvih šest mjeseci 2026. godine ojačale su u odnosu na razine zabilježene za cijelu prethodnu godinu, što potvrđuje perzistentnost domaćih inflatornih pritisaka.
Budući da jesen donosi brojne nove financijske obveze za najveći broj obitelji u BiH, počevši od opremanja djece za školu pa do nabave ogrjeva, u situaciji pojačanog pritiska kroz rast cijena energenata jasno je da procjene nisu nimalo optimistične, piše Vecernji.ba. Za to vrijeme vlasti u BiH nisu bile u stanju čak ni zamrznuti trošarine. U kontekstu gospodarstva Europska unija je izdašno otvorila svoj novčanik za BiH, no nakon gubitka 108 milijuna eura zbog nesposobnosti, vlasti u BiH mogle bi prokockati još 373 milijuna eura iz europskog Plana rasta.
Proizvodnja hrane
S druge strane, dok države Europske unije snažno podižu letvicu ulaganja u proizvodnju hrane, BiH je ponovno na začelju; iako je Unija za BiH otvorila mogućnosti korištenja sredstava iz instrumenta IPARD, BiH ih jednostavno ne može koristiti. Razlog? Kako je više puta isticano u izvješćima Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu, da bi zemlja mogla koristiti sredstva iz IPARD-a, nužno je da nadležni uspostave potrebne institucionalne strukture. Ove godine novi izazovi za žitelje BiH posljedica su više čimbenika na koje se ne može utjecati; od suše i prijetnje potpunog urušavanja poljoprivredne proizvodnje pa do rizika daljnje eskalacije sukoba SAD-a i Irana i njegova utjecaja na tržište energenata.
Otvori KEKS Pay
