Naslovnica Vijesti

Bh. vlasti ne bi smjele javno objaviti registar branitelja, prekršile bi zakon

08. ožujka 2018. u 16:00 0 komentara 386 prikaza

Petar Kovačević, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podatka BiH, u intervjuu za Večernji list govori o pravu na zaštitu osobnih podataka i koliko je stanovništvo informirano o svojim pravima. Kovačević se osvrnuo i na zloupotrebu određenih institucija koje, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka, ne daju informacije koje su od javnoga interesa.

Pravo na zaštitu osobnih podataka je novina u BiH i čini se kako mnogi građani ne razumiju o čemu je riječ. Slažete li se s tom konstatacijom i je li vaša Agencija u službi građana u BiH?

- Naravno, trudimo se u punom kapacitetu uraditi ono što nam je Zakonom o zaštiti osobnih podataka postavljeno kao obveza i nadležnost. Dakle, Zakon o zaštiti osobnih podataka jamči svakom građaninu na teritoriju BiH, bez obzira na to je li ili nije državljanin BiH, pravo na zaštitu osobnih podataka. S tim u vezi je i uspostavljena Agencija kao neovisno nadzorno tijelo. Nadležnost Agencije nije provoditi Zakon o zaštiti osobnih podataka, već nadzirati provođenje Zakona o zaštiti osobnih podataka, kao i drugih zakona kojima se regulira obrada osobnih podataka. Zakon provode oni koji obrađuju osobne podatke, bez obzira na to jesu li u pitanju ministarstva, škole, tvrtke, pa i fizičke osobe, u određenim situacijama podliježu našoj kontroli. Ako fizička osoba uspostavi videonadzor koji obuhvaća javni ili privatni prostor, to podliježe zaštiti osobnih podatka i određenim kontrolama.

U proteklom razdoblju pojedine javne institucije proizvoljno su se pozivale na zaštitu osobnih podataka, konkretno na vašu Agenciju, ne dajući određene podatke koji su traženi. Je li to čest problem u praksi?

- Upravo zbog toga što je to bio problem, mi na kraju godine šaljemo izvješće Parlamentarnoj skupštini BiH, a nakon toga ga javno objavljujemo kako bi građani mogli vidjeti čime se Agencija bavi i koja su njihova prava. S tim u vezi, 2011. u izvješću smo iznijeli problem vezan uz Zakon o slobodi pristupa informacijama i Zakon o zaštiti osobnih podataka te tom prilikom jasno naglasili kako trenutačno rješenje o Zakonu o pristupu informacijama nije dobro i da su opravdana negodovanja javnosti, medija i nevladinoga sektora te da postoje zloupotrebe tako da se javna tijela proizvoljno pozivaju na zaštitu osobnih podataka i ne daju informacije koje su od javnoga interesa, a s druge strane, imamo situaciju da se iz nekog populizma objavljuju podaci koji su osobni i koji se ne bi smjeli objaviti. Parlamentarna skupština je tada obvezala Vijeće ministara BiH Zakon o slobodi pristupa informacijama uskladiti s europskim i svjetskim standardima. Europska konvencija o slobodi pristupa informacijama sadrži brz i učinkovit pristup informacijama uz osiguranje jeftinoga revizijskoga postupka neovisnom tijelu ili preko suda. Upravo smo to tada predlagali. Sadašnje rješenje nije usklađeno i to radi neka upravna inspekcija, a kao rezultat imamo improvizaciju, a Zakon je i dalje neučinkovit. Također smo predložili da se jasno propiše da se javna tijela ne mogu pozivati na zaštitu osobnih podataka kada su u pitanju trošenje proračunskih sredstava, zapošljavanje, sukob interesa. Građani imaju pravo znati tko radi u državnom aparatu. To je proizvoljno pozivanje na zaštitu osobnih podataka, što Agenciji predstavlja problem jer nemamo mehanizme da se zaštitimo od takvog proizvoljnoga prozivanja. Mi smo, kao Agencija, objavili i pozicije i sva imena zaposlenih, to je svima dostupno.

Ipak, pojedine javne institucije su vam spočitavale kako se želite dići iznad njih, primjerice, sudovi, policija, zdravstvene ustanove i sl. Kako to komentirate?

- Radimo isključivo po zakonu, a zakon predviđa da je Agencija jedino tijelo u BiH koje je izuzeto od nadzora, kao i OSA, dok svi ostali podliježu obvezi iz Zakona o zaštiti osobnih podataka i nadzoru Agencije. Agencija ima ovlasti vezano uz inspekcijske nadzore, kao i nadzore po prigovorima koje dobivamo. Svaki građanin ima pravo podnijeti Agenciji prigovor kada dozna ili posumnja da su njegovi osobni podaci protuzakonito obrađivani. Mi tada provodimo postupak koji može biti inspekcijski ili bez inspekcije, te donosimo konačnu ocjenu i utvrđujemo je li takva obrada podataka bila zakonita ili ne. Agencija nije klasično tijelo uprave da postupa po zahtjevima građana. Bliži smo sudbenoj vlasti. Imamo kontrolora koji vrši obradu i dajemo pravo i jednom i drugom. Tih slučajeva bilo je kada su se pokretali upravni sporovi. Tada su sudovi rekli da se Agencija ne može miješati u njihovu neovisnost, što nije točno. Mi se nismo miješali u ono što su oni radili kao sudbena vlast, samo smo konstatirali da su u konkretnim slučajevima objavljeni podaci o određenim osobama, registraciji poslovnih subjekata. Kada je u pitanju neovisnost, kod nas se mnogi pozivaju na to kao na nešto imaginarno. Neovisnost ne znači proizvoljnost ili samovolju. U suštini, to znači da se na rad javnoga tijela može utjecati samo preko zakona. Tako se i na rad Agencije može utjecati samo preko zakona. Isto se to odnosi i na rad policije te drugih javnih tijela. Samo zahtijevamo da se radi po zakonu. Ne možete objavljivati snimke s uhićenja ljudi, ujutro ih se uhićuje, a uvečer na televiziji gledamo kako je to učinjeno u nečijem potpuno privatnom ambijentu. To nije javni interes. Treba praviti razliku između javnog interesa i javnog interesiranja. Nekada je javno interesiranje suprotno javnom interesu. Uhićenjem ljudi u njihovim domovima i intimnom ambijentu stvara se lažna slika borbe protiv kriminala i korupcije preko TV ekrana, ali se nikada ne kaže što se dogodilo s tim slučajem jer su mnoge optužnice na udovima pale, neke nisu čak ni podignute.

Jedan od problema kada se govori o zaštiti osobnih podataka je prisluškivanje i presretanje veza u BiH. Postoje li sumnje da se to odvija u zakonskim okvirima?

- Mi smo se pokušali baviti tim problemom. Dvije godine sam bio osumnjičen da sam zloupotrijebio svoj položaj samo zbog toga što je Agencija radila svoj posao i na zakonit način. Tada sam postupajućem tužitelju kazao da je sve mogao naći na našoj stranici, što je njezina nadležnost i sl. i tada sam kazao kako je za nas neprihvatljivo da se danas pravi reality show, a na njegov upit o kome je riječ, odgovorio sam kako je najbolji primjer za reality bilo uhićenje Živka Budimira, bivšeg predsjednika FBiH. To je nešto što je suprotno i javnom i privatnom interesu i nitko nema pravo to raditi. Inače, kada je u pitanju prisluškivanje, Agencija se 2013. pokušala baviti tim pitanjima, ali su se telekom operateri pozvali na određene procedure koje su proglasili tajnima i mi nismo mogli doći do podataka. Zanimalo nas je postoji li iza svakog prisluškivanja nalog suda.

Stižu li u Agenciju pritužbe građana i pojedinih institucija zbog eventualnih zloupotreba osobnih podataka?

- Svaka osoba ima pravo podnijeti prigovor kada dozna ili posumnja da je bilo zloupotrebe osobnih podataka. Agencija tada provodi postupak. To je poseban institut prigovora. Također, kada saznamo preko medija ili na neki drugi način da je došlo do zloupotrebe osobnih dokumenata, za nas je obvezujuće i tada pokrećemo postupke po službenoj dužnosti. Međutim, Agencija je suočena s velikim problemima, a jedan je nedostatak resursa. Čak bi određene stvari mogao podvesti pod opstrukciju Vijeća ministara BiH. Drugim riječima, Agenciji se onemogućuje raditi ono što je u njezinoj nadležnosti. Već dvije godine radimo bez djelatnika za prigovore, a prema pravilniku, za to su predviđena dva mjesta. Prema Zakonu o proračunu, trenutačno imamo 27 mjesta, a popunjeno ih je 25. Kada su u pitanju prigovori građana, u prošloj godini smo ih imali 96 i to je manje u odnosu na 2016., 2015. i 2014., kada smo imali 113, 121 i 140 prigovora. U prošloj godini izdali smo 67 odluka koje se odnose na prigovore građana. Isto tako, u prošloj godini imali smo 83 inspekcijska posla te 45 postupaka po službenoj dužnosti.

Vi ste SIP-u zabranili objavu imovinskih kartica političara, zbog čega? Na koji način građanin može doći do takvog podatka ako izrazi zanimanje?

- Agencija se bavila tim pitanjem prije osam godina. Tada je proveden postupak na osnovi inspekcijskoga nalaza kada je konstatirano da se na stranici SIP-a vode podaci tako da su skenirane imovinske kartice kandidata na izborima. Pravili smo tada analizu prema kojoj smo konstatirali kako osamdeset posto tih osoba nije bilo ili neće biti nikada u vlasti jer je riječ o kandidatima. Ljudi koji su samo kandidati i ljudi koji su godinama u vlasti pod krinkom transparentnosti, mi smo naložili da je to neprihvatljivo. Tada nas je SIP tužio i dobio prvostupanjsku presudu. Na kraju je završilo da je takva obrada osobnih podataka neprihvatljiva. Nismo zabranili prikupljanje podataka o imovinskom stanju političara, već da ih SIP obrađuje na ovakav način. Potrebno je naći pravu mjeru u zaštiti osobnih podataka u odnosu na slobodu pristupa informacijama. Norma u Izbornom zakonu da će se podaci učiniti dostupnima javnosti je upućujuća norma na Zakon o slobodi pristupa informacijama.

Svjedoci smo da je unatrag godinu dana i više u FBiH aktualan zahtjev braniteljske populacije za objavu registra branitelja. Kakvo je stajalište Agencije?

- Vlasti ne bi smjele javno objaviti registar branitelja jer bi se na taj način prekršio Zakon o zaštiti osobnih podataka BiH. Mi se ovim pitanjem bavimo više od godinu dana. Naime, Ministarstvo za pitanja branitelja i invalida Domovinskoga rata FBiH nam je prošle godine uputilo prijedlog pravilnika o uspostavljanju jedinstvenog registra branitelja. Tada smo jasno rekli kako ne postoji nikakva prepreka da se uspostavi registar, ali da je za nas javno objavljivanje neprihvatljivo. To je neprihvatljivo i nije u skladu s člankom 8. Europske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koji određuje granicu do koje se država može uplitati u nečije pravo na privatnost. Javnim objavljivanjem registra ne može se utvrđivati točnost utvrđivanja broja branitelja i smatram kako je u tom slučaju riječ o populizmu jer se teret vođenja točnih podataka prebacuje na građane. Odnosno da se građani bave time čije se ime nalazi u registru umjesto da se time, u skladu sa zakonom, bave nadležna tijela. Mi smo dali naše mišljenje po tom pitanju, jasno se odredili na sadržaj određenih podataka koji su predlagani, između ostaloga, i vjeroispovijesti. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.