Usred ravne Posavine, u srcu bh. Mirisa i Kanaana, u mjestu Tolisa, dižu se nebu pod oblake dva, po 56 metara visoka, zvonika.
Podigli su ih župljani tako visoke da ih svakodnevno podsjećaju na Oca koji je na nebesima, na dužnost klanjanja njegovoj veličini i zahvaljivanja njegovoj dobroti – ovim je riječima opisan samostan na Raščici u Tolisi prije nekoliko desetljeća u emisiji radija Vatikan. I danas zidine ovoga samostana čuvaju bogatu arhivsku građu i kulturno blago, javlja N1.
“Crkva je i danas aktivna – župljani vrlo rado dolaze i pohađaju crkvu, Boga slave i Gospu časte. Još uvijek su, po toj vjeri, nasljednici onih starih koji su u vrijeme fra Martina Nedića s ljubavlju izgradili prije 150 godina ovako velebnu crkvu, koju mi volimo nazivati Posavskom katedralom”, izjavio je fra Perica Martinović.
Neki franjevci pak ističu kako je početak kršćanstva u ovim posavskim krajevima još velika zagonetka. Kažu – vjerojatno se nikada neće ni saznati tko je, kada i kojim putem zapravo kršćanstvo prenio u Posavinu. Ipak, kulturno-povijesna vrijednost seže stoljećima unatrag, a dragocjenosti se čuvaju pohranjene u Vratima Bosne i u raznovrsnom fonu knjiga.
“Mi jedino imamo kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine, mi fratri, koji smo ostali od onih početaka Bosanskoga kraljevstva do današnjega dana. Mijenjali su se sustavi, vlasti i vladari, a mi smo ostali. Kad vidiš jednog fratra, znaj da je to starost Bosne i Hercegovine i kraljevstva 800 godina”, ocijenio je fra Nikola Bošnjak.
A baš poput mnogih franjevaca, tako i fra Marko Oršolić njeguje kulturu međureligijskoga dijaloga, uzajamnog poštivanja i očuvanja multikutluralnosti. I u zidovima njegove sobe ispisana je bh. pluralnost i uvažavanje različitosti.
“Prije svega su važna ljudska prava, a iz ljudskih prava izvodi se pravo na vjeru i naciju. A oni počnu s nacijom pa onda izvode ljudska prava. To je naopačke i tako su ove nacionalne ideologije započele 90-ih godina, a to je potpuno krivo. Recimo, u našem Ustavu je krivo da mi imamo tri jezika. Koja tri jezika?”
Suprotno ideologijama koje šire netrpeljivost i nejaednakost, bh. franjevci nas vraćaju idejama međusobnog uvažavanja i razumijevanja.
U službi ljudima i prirodi. Baš poput Franje Asiškog.
