BHRT tijekom svih godina, pa i danas, nije samo javni medij od značaja za cijelu državu već i neprocjenjive audiovizualne arhive. Iako je već godinama u teškoj financijskoj situaciji, na rubu opstanka, BHRT nastoji očuvati svoju medijsku i društvenu ulogu. U godini kada slavi punih osam desetljeća rada javni RTV servis BiH nada se i konačnom rješenju svog statusa. Generalni direktor Belmin Karamehmedović poručuje da neće odustati, iako priznaje da je situacija u kojoj je BHRT sve teža.
Večernji list: BHRT slavi 80. obljetnicu. Što je nekada značila, a što danas znači i predstavlja ova medijska kuća?
- BHRT je tijekom osam desetljeća bio i ostao važan oslonac informiranja, kulture i identiteta u Bosni i Hercegovini. Nekada kao Radio Sarajevo, poslije kao Televizija Sarajevo, ova kuća bila je prepoznata po vrhunskoj produkciji, kvalitetnim kadrovima i regionalnom ugledu. Danas, unatoč teškim okolnostima, BHRT nastoji zadržati svoju temeljnu funkciju - služiti svim građanima BiH, na svim jezicima i u skladu s najvišim profesionalnim standardima javnog servisa. BHRT je simbol kontinuiteta, ali i borbe za opstanak javnog interesa u složenom društveno-političkom okruženju. I dalje vjerujemo da je naš zadatak biti platforma koja povezuje, informira i daje prostor svim glasovima u društvu.
Večernji list: Ozračje baš i nije slavljeničko jer se BHRT već godinama bori za opstanak. Kakva je danas situacija u pogledu financiranja javnog RTV servisa na državnoj razini?
- Financijska situacija je, nažalost, vrlo ozbiljna. Sustav naplate RTV pristojbe ne funkcionira kako bi trebao. Model financiranja javnog servisa nije funkcionalan - ne osigurava stabilna, predvidiva i dovoljna sredstva za rad, posebno za BHRT. Prikupljanje RTV pristojbe je decentralizirano i prepušteno entitetskim operatorima, pri čemu se sredstva iz dijela Federacije BiH uplaćuju, dok iz Republike Srpske od 2017. godine to nije slučaj, tako da je dug RTRS-a prema BHRT-u po ovoj osnovi dosegnuo iznos od 95 milijuna KM. Zbog toga BHRT trpi najveći teret neravnomjernog i neredovitog financiranja. Ovakvo ponašanje RTRS-a dovelo je do ozbiljne financijske neravnoteže i prijeti opstanku BHRT-a. Sredstva koja primamo nisu dostatna za osnovno funkcioniranje, a kamoli za razvoj i modernizaciju. Već godinama apeliramo na institucije da se ovo pitanje sustavno riješi - jer bez stabilnog financiranja javni servis ne može ispuniti svoju zakonsku i društvenu misiju.
Večernji list: Kakva je kadrovska i tehnička situacija jer nedostatak novca i neredovito financiranje sigurno se odražavaju i na ovaj segment rada?
- Kadrovski smo već dugo na granici izdržljivosti. Mnogi su napustili kuću zbog nesigurnih uvjeta, a oni koji su ostali rade u otežanim uvjetima, dok je zapošljavanje novih profesionalaca gotovo nemoguća misija. Tehnički sektor posebno trpi - dijelom radimo s opremom koja je stara i po više desetljeća, a ozbiljna ulaganja nisu bila moguća već godinama. Unatoč svemu, zahvaljujući entuzijazmu i stručnosti postojećeg kadra, uspijevamo održavati produkciju na razini koja zadovoljava osnovne profesionalne standarde. Naglašavam da to dugujemo, prije svega, našim zaposlenicima koji, unatoč svemu, ostaju posvećeni radu.
Večernji list: Što kao generalni direktor očekujete od Uprave, a što od institucija države? Koje bi mjere bile prioritetne za stabilizaciju stanja na BHRT-u?
- Postojeća Uprava pokazuje odgovoran odnos prema kući i zaposlenicima, ali i proaktivan pristup u rješavanju problema. Od institucija države očekujem hitnu političku volju da se pitanje BHRT-a konačno riješi sustavno, ali prije svega konkretnu financijsku pomoć iz proračuna države i Federacije BiH, onako kako je to nedavno urađeno s još nekim institucijama od državnog značaja. Uz hitno osiguravanje osnovne financijske održivosti BHRT-a, prioritetne mjere uključuju uređenje naplate pristojbe na državnoj razini i usvajanje novog Zakona o javnom RTV sustavu. Javna radiotelevizija na razini države ne smije biti talac političkih odnosa u zemlji. Bez političke volje da se osigura funkcionalan sustav BHRT ne može preživjeti. Stabilizacija kuće mora početi s financijskom sigurnošću, ali tu ne završava - potrebne su i reforme u upravljanju, kadrovska obnova i ulaganje u sadržaj.
Večernji list: Kako u najkraćem riješiti i regulirati odnos BHRT-a s entitetskim javnim emiterima?
- Potrebna je revizija i redefiniranje međusobnih odnosa unutar sustava javnog emitiranja. Suradnja mora počivati na načelima jednakopravnosti, solidarnosti i jasne podjele odgovornosti. Mora se konačno dati odgovor hoće li korporacija javnih emitera, predviđena zakonom iz 2005. godine, biti uspostavljena ili treba tražiti druga rješenja kako BHRT ne bi i dalje bio talac nepotpune provedbe zakonskih rješenja. Zakon mora jasno definirati obveze svih partnera - BHRT-a, RTV-a FBiH i RTRS-a - i osigurati mehanizme nadzora i sankcija u slučaju nepoštivanja dogovora. Temelj je jasno zakonodavno rješenje koje neće ostavljati prostor za različita tumačenja. BHRT, RTV FBiH i RTRS moraju imati ravnopravan i jasno definiran odnos - tko što proizvodi, kako se financira i tko je za što odgovoran. Samo tako možemo izbjeći blokade i osigurati da građani iz svih dijelova BiH dobiju kvalitetan i nepristran sadržaj na javnim servisima.
Večernji list: Unatoč brojnim problemima, na BHRT-u razmišljate i o razvoju, novim projektima. Što bi tu bili prioriteti?
- Unatoč krizi, ne odustajemo od razvoja. Digitalizacija je jedan od naših prioriteta - kako u tehničkom tako i u programskom smislu. Želimo biti prisutniji online, među prioritetima su i produkcija multimedijalnog sadržaja, edukacija kadra i međunarodna suradnja. Potrebno je prilagoditi se navikama mlađe publike i otvoriti više prostora za sadržaje koji povezuju kulturu, obrazovanje i informiranje. Također, planiramo obnovu dijela tehničke opreme i modernizaciju pristupa radu u skladu s trendovima javnog emitiranja u Europi. Nastavljamo tražiti podršku međunarodnih partnera i prijavljivati se na projekte koji mogu pomoći modernizaciji kuće. BHRT ima znanje i volju, ali treba sustavnu podršku.
Večernji list: Kako gledate na medijsku scenu u BiH i medijske slobode u zemlji?
- Medijska scena u BiH je pluralna, ali duboko fragmentirana i podložna političkim i ekonomskim pritiscima. Imam dojam i da je, nažalost, sve više polarizirana. Medijske slobode formalno postoje, ali u praksi su novinari često izloženi prijetnjama, tužbama i cenzuri. Sloboda izražavanja je formalno zajamčena, ali u praksi novinari često rade pod pritiskom - političkim, ekonomskim ili čak fizičkim. Javni servis, bez obzira na sve slabosti, ostaje važno uporište profesionalnog novinarstva i borbe za javni interes te je jedna od rijetkih adresa gdje se nastoji čuti i suprotno mišljenje, gdje se njeguje pluralizam. Upravo je zato njegov opstanak od ključnog značaja - ne samo za medijsku sliku nego i za demokratski kapacitet i razvoj zemlje.
Otvori KEKS Pay
