Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Beroš za Večernji otkriva detalje reforme zdravstva: Dovršit ću dječju bolnicu i pokrenuti Imunološki zavod

11. rujna 2021. u 15:03 0 komentara 114 prikaza
vili beroš

Pandemija je apsolutno obilježila ministarski mandat neurokirurga prof. Vilija Beroša. Ipak, unatoč svim usponima i padovima, kojih tijekom intenzivnih godinu i pol nije nedostajalo, ministar zdravstva pripremao je i zdravstvenu reformu jer, kako kaže, želi za sobom ostaviti visokostručan i financijski snažan zdravstveni sustav u potpunosti fokusiran na pacijente. Reforma je na međuresornom usuglašavanju, no neke nam njezine dijelove ipak otkriva.

Što predviđate, kako će se dalje razvijati pandemija?

Nezahvalno je previđati, ali jedno je sigurno – udio cijepljenih i poštivanje epidemioloških mjera određuju tijek četvrtog vala epidemije. Moram opet ponoviti, više od 80% trenutačno oboljelih nije cijepljeno, a više od 90% osoba koje su u zadnje vrijeme bile na respiratoru također nije bilo cijepljeno. Ti podaci govore sami za sebe. Dodatno zabrinjava činjenica da još uvijek ima velik broj osjetljive, starije populacije koja nije cijepljena niti je preboljela COVID-19. Gledajući to u kontekstu uvjerljive dominacije delta-varijante virusa u Hrvatskoj, može se očekivati da ćemo za nekoliko tjedana imati vrlo velik broj novooboljelih koji bi se mogao odraziti i na broj hospitaliziranih. Možemo li to spriječiti? Imamo sve preduvjete, samo je pitanje osobne odluke. Nadam se da će kod necijepljenih građana prevagnuti znanstvene činjenice i povoljne statistike koje uvjerljivo pobijaju lažne vijesti i rekla-kazala iskustva neprovjerenih izvora.

Koliko su trenutačno opterećene naše bolnice i kako se naš zdravstveni sustav pripremio za četvrti val?

Zdravstveni sustav nije pod prevelikim pritiskom u ovom trenutku, no ne znači da će tako biti i ubuduće. Sve bolničke ustanove imaju veliko iskustvo u protekla tri vala i spremne su za postupno povećanje kapaciteta za prijem pacijenata oboljelih COVID-19. Imamo konsenzus za kolektivnu pripravnost. Tako će na području Grada Zagreba, uz KB Dubrava, pacijente zbrinjavati Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“, Specijalna bolnica za plućne bolesti i KBC Zagreb, a u slučaju većeg broja teže oboljelih pacijenata, kapaciteti za liječenje bit će osigurani i u KBC Sestre milosrdnice. Od osobitog je značaja da KB Dubrava nastavlja s pružanjem zdravstvene zaštite i ne-COVID pacijentima što će se u konačnici povoljno odraziti na pružanje zdravstvene zaštite svim bolesnicima.

 

Neki misle da treba ukinuti sve mjere. Što mislite o tome?

Razumijem zasićenost mjerama i konstantnim upozorenjima, ali ukidanjem svih mjera u trenutku ubrzanog porasta broja novozaraženih otvorili bismo Pandorinu kutiju. Velika Britanija je na neki način preuzela rizik potpunog otvaranja zbog visoke procijepljenosti nacije, ali mi nemamo takav luksuz. Struka je donijela mjere koje su pokazale svoju utemeljenost zadržavanjem statusa Hrvatske kao najsigurnije destinacije na Mediteranu, uspješnom turističkom sezonom i maksimalnom funkcionalnošću društva koliko situacija dopušta. Hoćemo li zadržati tu poziciju, ovisi isključivo o epidemiološkoj situaciji, odnosno osobnoj odgovornosti naših građana.

Je li izglednije da će se mjere pooštravati ili popuštati?

Pozorno pratimo epidemiološku situaciju koja se u cijeloj Europi pogoršava i razmatramo iduće korake. Sigurno je da snažne restriktivne mjere poput potpunog zatvaranja nisu na stolu. Sve ovisi o nama samima, u kolikoj ćemo se mjeri cijepiti i poštivati epidemiološke mjere jer nikome nije u interesu da dolazi do rasta hospitaliziranih i smrtnih slučajeva. Cijepljenje je najbolja obrana od virusa i korak kojim štitimo svoje zdravlje, ali i gospodarstvo i društveni život od nametanja ograničenja i mjera.

Hoće li se širiti upotreba COVID potvrda u Hrvatskoj i gdje?

Od početka zagovaram upotrebu COVID potvrda. Osobno smatram da COVID potvrde imaju određene nedostatke, ali u ovom trenutku su najbolji instrument za ostvarivanje što veće sigurnosti naših građana. Držim da će s vremenom uloga COVID potvrda biti sve veća, odnosno da će postepeno doživjeti svoju punu funkciju. Pouzdajem se u struku koja će o tome donijeti konačnu odluku.

Cijepi se jedva nekoliko tisuća ljudi dnevno i Hrvatska po tome ostaje pri dnu ljestvice europskih zemalja. Kako potaknuti ljude na cijepljenje? Mnogi kažu da nemamo nikakvu kampanju cijepljenja.

U ovom trenutku cijepljeno nam je 51,61% odraslog stanovništva. Ne smije stati na tome. Nije to samo stvar kampanje. Pogledajte samo primjer SAD-a koji je uložio neviđena sredstva u kampanju pa opet imaju problem s otporom prema cijepljenju u južnim državama. Rekao bih da veliku ulogu u tome imaju sociološki aspekti i mentalitet ljudi. Toga smo svjesni i pokušavamo sagledati i taj segment u planiranju daljnjih aktivnosti na terenu. Jedan od prioriteta je provođenje novih modela cijepljenja s fokusom na stariju populaciju putem patronažnih službi te otvaranje novih punktova za cijepljenje poput ljekarni koje se iz dana u dan pokazuju dobrom odlukom.

Kada će početi cijepljenje trećom dozom?  Hoće li to biti samo za imunokompromitirane osobe ili za sve?

Upravo tako, najizglednije je da će se krenuti s imunokompromitiranim osobama. Za ostale građane svi raspoloživi dokazi govore o tome da dvije doze ili jedina potrebna doza cjepiva Janssen u izrazito visokom udjelu štite od teških oblika bolesti, hospitalizacija i smrtnog ishoda. Struka prati sve novosti na europskoj i svjetskoj razini te će na temelju navedenih informacija i iskustava donijeti svoju odluku.

Kako delta-soj djeluje na djecu i adolescente? Prvo su izvješća iz SAD-a govorila o većem broju oboljelih s upalama pluća i hospitalizacijom, da bi se najnovijim podacima to opovrgavalo.

O težini kliničke slike djece zaražene delta-sojem preuranjeno je donositi bilo kakve zaključke. No i jedan težak slučaj djeteta je previše i trebamo učiniti sve da smanjimo izglede da nam se djeca zaraze. Počela je školska godina i svi roditelji i odrasli koji dolaze u kontakt s djecom trebaju se cijepiti kako bi zaštiti djecu i omogućili da djeca što više vremena provedu u đačkim klupama, daleko od online nastave ili bolničkog kreveta.

Mnogi su nepovjerljivi prema opasnostima od COVID-19 i prema cjepivu pa ovakve situacije s promjenjivim i međusobno kontradiktornim tvrdnjama smatraju dokazom da se i ne treba cijepiti. Što biste im vi rekli?

Cijelim svijetom cirkulira gomila informacija na temu COVID-19 i vjerujem da je kod dijela naših građana izazvala prezasićenost i određenu nesigurnost u cjepivo. No gotovo svi izvori se slažu u jednom – COVID-19 je virus koji se brzo i lako širi te izaziva neuobičajeno tešku upalu pluća i druga teška zdravstvena stanja koja često dovode do smrtnog ishoda. Zabrinjavajući je podatak da imamo rastući broj pacijenata koji imaju trajne i ozbiljne posljedice, s obzirom na trajanje epidemije, evidentan je porast pacijenata s post-COVID sindromom koji samo raste. Sve drugo su detalji koji ni po čemu ne bi trebali biti važni za donošenje odluke pojedinca bilo o cijepljenju, bilo općenito o stavu o mjerama. Takvi detalji bi trebali još više potaknuti na cijepljenje jer pokazuju koliko je potencijalnih nepoznanica i koliko može biti neizvjesna budućnost ako svi ne damo svoj doprinos u suzbijanju epidemije.

Što se događa u hrvatskom zdravstvenom sustavu osim što je koncentriran na koronavirus? Zanavlja li se oprema? Rješava li se problem nedostatka liječnika i medicinskih sestara?

Koronavirus ne ostavlja puno prostora za djelovanje, no kontinuiramo vodimo računa i dalje razvijamo naše ključne projekte. Dječja nacionalna bolnica Blato, Imunološki zavod, helikopterska hitna medicinska pomoć samo su neki od strateških projekata koje sam odlučan realizirati u bližoj budućnosti. Nadalje, u sklopu Nacionalnog plana za obnovu i otpornost za komponentu zdravstva je predviđeno ulaganje od 2.563,703.700 kuna, a od toga za onkološke bolesnike 720,000.000 kuna koji su namijenjeni umrežavanju radioterapijske opreme u jedinstvenu, hrvatsku nacionalnu onkološku mrežu s jedinstvenom bazom radioterapijskih onkoloških podataka kako bi se optimiziralo korištenje cjelokupne radioterapijske opreme i pratila kontrola kvalitete radioterapijskog sustava i rezultata liječenja. Što se tiče nedostatka zdravstvenog kadra, ako Hrvatsku kompariramo s dostupnim podacima za EU iz 2018. godine, broj liječnika u EU na 1000 stanovnika je 3,8, a u RH 3,4. Činjenica je da smo po broju liječnika uz bok s razvijenim europskim zemljama usprkos pojačanoj mobilnosti zdravstvenog kadra. Nažalost, činjenica je isto tako da imamo manjak liječnika u ruralnim područjima i na otocima. Svjedoci smo da su ljudski resursi i zdravstvena infrastruktura zemljopisno nejednako raspoređeni. Najveći broj bolnica i zdravstvenih djelatnika upravo je u središnjoj Hrvatskoj s tendencijom gravitiranja području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Želja mi je da se ta koncentracija zdravstvene zaštite promijeni. Međutim, ne smijemo zaboraviti što činimo dok COVID-19 konstantno opterećuje zdravstveni sustav. Od samog početka epidemije ovoj Vladi je primarni cilj – očuvanje zdravlja svakog pojedinca. S tim u vezi, od osobitog značaja je bila promptna Vladina reakcija u vidu donošenja strategije obrane kao i epidemioloških mjera kako nam se ne bi dogodio talijanski Bergamo ili kolaps sustava. Kod nas to nije bio slučaj. Svi hitni i kronični ne-COVID pacijenti zbrinjavani su na vrijeme te im je pružena adekvatna zdravstvena skrb. Štoviše, možemo biti ponosni na sve preventivne programe koji su održali svoj kontinuitet u takvim okolnostima. Uspjeli smo učiniti i dodatne iskorake u vidu inovacija u segmentu naše transplantacije koja je naveliko prepoznata u svijetu.

Je li vrijeme za strukturnu reformu zdravstva? Jeste li pripremili plan reforme i kada ćete je predstaviti?

U “pet do 12” situacija s epidemijom koronavirusa dodatno je ukazala na potrebu stabilnog i funkcionalnog zdravstvenog sustava. Plan reforme je spreman, trenutačno se nalazi u finalnoj fazi međuresornog usuglašavanja. Istovremeno, pravni stručnjaci usklađuju mišljenja na temu nužnih zakonskih izmjena.

Navedite barem jedan segment u sustavu koji će sigurno doživjeti promjene.

Reforme će neminovno zahvatiti sve segmente zdravstvenog sustava kojem je neophodan “clean start”. U svim segmentima postoji prostor za napredak. Mjere su podijeljene u tri faze s tim da prva faza započinje već u ovoj godini. Glavni je naglasak na kontroli troškova uz mjerenje učinkovitosti. Konkretno, fokus je na rashodovnoj strani što znači, među ostalim, veću financijsku odgovornost ravnatelja, daljnje objedinjavanje javne nabave i reviziju osiguranika prema osnovama obveznog zdravstvenog osiguranja.

Mogu li bolnice racionalnije poslovati? Kako planirate poboljšati sustav zajedničke javne nabave?

Svaki poslovni subjekt može poslovati racionalnije pa tako i zdravstveni sustav koji broji 165 ustanova. No moramo biti i svjesni konteksta u kojem se nalazimo. Liječenje COVID pacijenta traje u prosjeku 20 dana, pri čemu jedan dan liječenja košta u prosjeku 11.500 kn. Kada se ti troškovi zbroje, dolazimo do iznosa od 2,7 mlrd. kn. Pritom trebamo biti svjesni da je to tek djelić COVID-19 troška u državnom proračunu koji i dalje raste. Unatoč postojećim izazovima, postoji prostor za racionalnije poslovanje bolnica, a jedna od mjera kojom se to želi postići jest i unapređenje zajedničke javne nabave. U sklopu novih reformskih mjera odlučan sam nastaviti s unapređenjem postupaka zajedničke javne nabave na način da se znatno poveća opseg zajedničke nabave u bolničkom sustavu te uspostavi kontinuitet u provedbi bez „praznih razdoblja“ od isteka važećih do sklapanja novih okvirnih sporazuma za iste nabavne kategorije.

Hoćete li uvesti kriterij ishoda liječenja?

Ministarstvo zdravstva poduzima mjere za stabilizaciju zdravstvenog sustava, a jedno od njih je i uspostava sustava praćenja ishoda liječenja te izrada prijedloga grupa indikatora kojima će se mjeriti uspješnost liječenja pacijenata. Za takvu uspostavu sustava nužna je koordinacija svih dionika u zdravstvu i vjerujem da imam njihovu podršku.

Što je s masterplanom bolnica, koji je donesen 2015., ali je pospremljen u ladicu i do danas nema provedbene akte?

Reforme postavljene Nacionalnim planom bolnica itekako cirkuliraju mjerodavnim adresama kako bi se nastavili započeti procesi reforme bolničkog sustava kroz nove strateške dokumente te izmjene postojeće zakonske regulative.

Kako usmjeriti sustav na način da primarna zdravstvena zaštita rješava 80 posto problema umjesto da se većina postupaka i liječenja odvija na skupljoj razini, u bolnicama?

Činjenica je da je primarna zaštita sustavno zanemarivana, što se odrazilo i na održivost kadrova. Da bi primarna zdravstvena zaštita rješavala 80% slučajeva, prvenstveno treba osigurati svim liječnicima obiteljske medicine specijalističko usavršavanje kojim proširuju kompetencije i podižu kvalitetu zdravstvenih usluga na osnovu kojih bi se manje pacijenata slalo u bolnicu. Nadalje, potrebna je nabava dodatne opreme poput ultrazvuka, EKG-a te uvođenje pojedinih DTP postupaka kao što su brzi laboratorijski testovi za nekoliko akutnih stanja. Sve to zahtjeva dovoljan broj liječnika i smanjenje broja pacijenata u skrbi. Također, potrebno je razvijati i specijalistiku pri domovima zdravlja, a to se može ostvariti uz vlastite specijaliste i uz vertikalno povezivanje primarne zdravstvene zaštite i bolnica u pojedinoj županiji tako da specijalisti iz bolnica dolaze u domove zdravlja i rade specijalističko-konzilijarne preglede. Na tom tragu priprema se mreža javne zdravstvene službe koja će uključivati do 25% specijalističkih djelatnosti od važnosti za primarnu zdravstvenu zaštitu. Pritom su u planu i izmjena zakona prema kojem bi doktori primarne i sekundarne zaštite obavljali specijalistiku na primarnoj razini.

Gdje se može namaknuti više novca za zdravstvo a da to ne ide po džepu građana?

Kao ministru zdravstva svaka dodatna kuna u zdravstveni proračun, neovisno iz kojeg izvora dolazi, više mi je nego dobrodošla. Valja ponovno naglasiti da je iznos utrošen po glavi stanovnika na zdravstvo u Hrvatskoj gotovo četiri puta manji od prosjeka EU. Međutim, nije namjera dodatno fiskalno opteretiti hrvatske građane, već primarno osigurati one izvore financiranja koji predstavljaju osnovu provedbe zdravstvene zaštite. Postoji spektar mogućnosti koje ne opterećuju izravno građane, a mogu donijeti dodatne financijske prihode.

Koliko trenutačno iznose dugovi u zdravstvu?

Prema trenutačnim podacima, na dan 31. srpnja 2021. godine iznos dospjelih obveza je na razini od 2,3 mlrd. kn za lijekove i potrošni materijal što najbolje govori o dugotrajnosti i veličini ovog problema koji se mora riješiti.

Treba li povisiti najviši iznos sudjelovanja u zdravstvenim troškovima osiguranika koji nemaju dopunsko? Taj iznos je sada 2000 kuna čak i ako postupak košta 100.000 kuna, a njegovo povećanje motiviralo bi više osiguranika na dopunsko osiguranje.

U sklopu reformskih mjera predviđene su aktivnosti koje će doprinijeti motivaciji osiguranika da redovito plaćaju dopunsko i u što većem broju. O detaljima ću kada službeno predstavimo prve reformske mjere.

Nećete valjda povisiti iznos dopunskog osiguranja?

Dopunsko zdravstveno osiguranje koje pruža HZZO stoji 70 kn mjesečno. I činjenica je da taj iznos se nije mijenjao od 2013. Međutim, kao i u svakom slučaju s pravima naših osiguranika, promišljamo o svim mogućim opcijama kako bismo građanima pružili još bolji “povrat ulaganja” u vlastito zdravlje.

Kako gledate na opciju plaćanja korištenja hitnog prijma za stanja koja nisu hitna?

Neodrživo je da pacijenti dolaze na hitnu kako bi obavili bazične pretrage. Uloga primarne zdravstvene zaštite je upravo u prevenciji te provedbi osnovnih dijagnostičkih postupaka, dok se na hitnu službu trebaju uputiti samo pacijenti sa stanjima koji zahtijevaju žurnu intervenciju. Stoga je nužno u svakoj prilici pojasniti građanima kako većinu svojih zdravstvenih problema mogu s punim povjerenjem riješiti kod svog izabranog liječnika. Štoviše, odlaskom na hitnu službu koji nije nužan usporava se pružanje zdravstvene skrbi onima kojima je hitno potrebna.
 

Istina je da ljudi često idu na hitnu i kad nisu hitni slučaj zato što je to jedini način da u kratkom roku naprave pretrage koje u normalnoj proceduri rješavaju mjesecima i više. Jesu li liste čekanja u bolnicama danas dulje ili kraće nego prije pandemije?

Nema razloga da se odlaskom na hitnu pomoć zaobilaze liste čekanja. Temeljem podataka iz sustava e-Lista čekanja i e-Naručivanja, broj od 1,488.705 narudžbi s kraja veljače 2020. godine, prije početka pandemije, bio je prepolovljen u siječnju 2021. kada smo imali 757.216 narudžbi. Sukladno smanjenju lista, dijelom i zbog propuštenih termina, skratila su se vremena čekanja. Kako su popuštane mjere, sustav se vratio u pun kapacitet rada te dolazi do ponovnog rasta broja narudžbi. Krajem kolovoza 2021. godine ukupno ima 1,027.399 narudžbi, što iznosi 31% manje nego prije početka pandemije. Analizom stanja na listi čekanja uočeno je da trenutačno narudžbe na prve i kontrolne preglede rastu brže od narudžbi na dijagnostičke preglede. Analizama podataka iz sustava e-Lista čekanja i e-Naručivanja te Centralnog upravljačkog sustava (CUS), odnosno kontrolom rada ustrojstvenih jedinica i zdravstvenih djelatnika u odnosu na ugovorne obveze zdravstvene ustanove te ispostavljene račune za pruženu zdravstvenu uslugu ostvareni su preduvjeti za praćenje učinkovitosti raspoloživih resursa i upravljanje organizacijskom strukturom. Ministarstvo zdravstva s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje nadzire porast narudžbi te istražuje učinkovitost raspoloživih resursa kako bi zdravstveni sustav adekvatno odgovorio na zahtjev za uslugama.

Javnost vas je upoznala zbog epidemije, ali vi ste specijalist neurokirurg. Svaka specijalnost u medicini zahtijeva od liječnika da je neprekidno “u toku” i da se usavršava, a jedna tako osjetljiva poput neurokirurgije pogotovo. Hoćete li nakon ministarskog mandata moći nastaviti gdje ste stali ili ćete ostati u politici?

Ne stignem se baviti neurokirurgijom u tolikoj mjeri kao prije, ali pratim trendove i trudim se ne ispasti iz stručnih tokova. Živim izvan zone komfora i spreman sam za svaku novu promjenu, odnosno priliku na mom profesionalnom putu. U ovom trenutku ne znam kamo će me život odvesti, no u jedno sam siguran – želim ostaviti trag u zdravstvenom sustavu. Kažu da svi mi nosimo križ kakav smo u stanju nositi. Ovu epidemiju vidim kao svoj križ i spreman sam ga nositi koliko god je potrebno da ostvarim trajne pozitivne promjene u zdravstvenom sustavu. Želim iza sebe ostaviti visokostručan i financijski snažan zdravstveni sustav potpuno fokusiran na naše pacijente.

 

 

 

 

 

 

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.