Broj pretilih osoba u BiH se povećava, što utječe na cjelokupno zdravlje stanovništva te je potrebno dodatnu pozornost posvetiti ovom problemu, rekla je tajnica Ministarstva civilnih poslova BiH Biljana Čamur Veselinović prilikom nedavnog predstavljanja rezultata projekta "Best-ReMaP JA", čiji je cilj promocija zdrave prehrane, zaštita djece i adolescenata te javne nabave hrane. Rezultati istraživanja provedenih kroz ovaj projekt u kojem su sudjelovali, među ostalim, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Institut za javno zdravlje Republike Srpske, potvrdili su informacije dobivene ranijim istraživanjima o temi prehrambenih navika u BiH.
Prehrambene navike
Tako je jedno ranije istraživanje Instituta za javno zdravlje Republike Srpske pokazalo kako stanovništvo uglavnom nema usvojene pravilne navike u prehrani. Tako oko polovine stanovništva Republike Srpske koristi biljno ulje za pripremu hrane, dok druga polovina koristi masnoće životinjskog podrijetla, što predstavlja značajan postotak u svjetlu preporuka da treba inzistirati na uporabi masti biljnog podrijetla, piše portal Večernjeg lista BiH. - U pogledu masnoća koje se koriste kao namazi polovina stanovništva koja je sudjelovala u ovom istraživanju navela je kako koristi masnoće koje su u svojoj osnovi aterogene ili pak trombogene, što opet predstavlja lošu prehrambenu naviku. Gotovo isti postotak upotrebljava punomasno mlijeko. Što se tiče učestalosti korištenja određenih namirnica, žitarice su zastupljene manje od dva puta tjedno u prehrani, osim riže, koja je s tjesteninom zastupljena nešto manje od dva puta tjedno, i kruha - koji je zastupljen svakodnevno u prehrani. Krumpir, kuhani i pečeni, zastupljen je tri puta tjedno. Svježe voće i povrće konzumiraju se tek četiri puta tjedno, riba manje od jednom tjedno. Kolači se konzumiraju dva puta tjedno, od mesa se najčešće jedu piletina, svinjetina i mesne prerađevine - pokazali su rezultati ovog istraživanja. Trećina sudionika imala je povećanu tjelesnu masu. Drugi podaci govore kako je, prema broju pretilih, BiH među prvih pet država Europe. I broj djece koja imaju problem s pretilošću stalno raste. BiH od zemalja zapadnog Balkana zauzima neslavno drugo mjesto, odmah iza Crne Gore. - Petnaest posto djece koja idu u osnovnu školu već je pretilo, što je veliki alarm, a 11 posto srednjoškolaca je pretilo. Budući da se pretilost tumači kao kronično oboljenje, treba naglasiti kako ukupno jedna trećina predškolaca ima tendenciju biti pretile odrasle osobe, a jedna polovina djece školske dobi obično je pretila u odrasloj dobi - kazala je nedavno pedijatrica dr. Dijana Dugonjić, šefica predškolskog dispanzera Javno-zdravstveno nastavne ustanove iz Tuzle. Naglasila je kako su kod djece zastupljene neodgovarajuće prehrambene navike, energijom bogata hrana, fast food prehrana, žitarice, povećan unos kruha, krumpira, slatkih pića i nedovoljna fizička aktivnost te pretjerani sjedilački način života. Inače, projekt "Best-ReMaP JA "(reformulacija, marketing i javne nabave) inicijativa je koju je preko 3. zdravstvenog programa Europske unije provelo 20 država unutar i izvan Europske unije, među kojima i tri partnera iz BiH – Ministarstvo civilnih poslova BiH, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Institut za javno zdravlje Republike Srpske.
Nezdrava hrana
Projekt se fokusirao na prilagođavanje, umnožavanje i provođenje učinkovitih zdravstvenih intervencija zasnovanih na praksama koje dokazano djeluju u područjima reformuliranja hrane, smanjenju reklamiranja nezdrave hrane djeci i javnoj nabavi zdrave hrane u javnim okružjima, doprinoseći tako povećanoj ponudi zdravijih opcija prerađene hrane (smanjenjem soli, šećera i masti iz prerađene hrane) dostupne na tržištima Europske unije i izvan njega. Tijekom projekta testirani su instrumenti – usuglašeni i metodološki usklađeni protokoli za praćenje reformulacije prerađene hrane i za praćenje marketinga nezdrave hrane djeci, kao i primjenjivost računalnog programa "Katalog hrane" u postupku javne nabave hrane.
