Europski put Bosne i Hercegovine počeo je u svibnju 1999. godine otvaranjem procesa stabilizacije i pridruživanja, što znači da se za koji mjesec navršava četvrt stoljeća od službenih nastojanja BiH da postane dio Europske unije, piše Večernji list BiH.
Proces stabilizacije i pridruživanja ponudio je jasnu mogućnost integracije za Bosnu i Hercegovinu, kao i ostalih pet zemalja zapadnog Balkana u EU. Nažalost, u međuvremenu su sve te zemlje ostvarile značajan napredak u odnosu na BiH, iako to ne znači da će prije i postati članice Unije.
Otvaranje pregovora
Raspoloženje u samoj Uniji je takvo da prije 2030. godine nitko i ne pomišlja na proširenje pa BiH još ima izgleda sustići susjede i "u paketu" ući u članstvo EU-a. Otvaranje pregovora na proljeće bilo bi svakako jedan od važnih koraka na dugotrajnom europskom putu BiH i veliki plus za aktualnu državnu vlast. Povijest i kronologija europskog pristupanja Uniji pokazuje da je bilo cijelih izbornih mandata koji su "prespavani", odnosno potrošeni u uzaludno političko iscrpljivanje unutar BiH.
Određeni konkretni koraci uslijedili su 2003. godine, kada je počeo rad na studiji izvedivosti. Europska komisija je Vijeću ministara BiH uručila upitnik od 346 pitanja o ekonomskom i političkom uređenju Bosne i Hercegovine te ostalim oblastima relevantnim za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U studenome iste godine Europska komisija je usvojila ocjenu studije izvedivosti koja je identificirala 16 prioritetnih oblasti u kojima bi suštinski reformski napredak bio osnova Komisiji da preporuči Vijeću EU-a otvaranje pregovora s BiH o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Sljedeće godine Vijeće Europske unije usvojilo je prvo Europsko partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o dokumentu kojim se određuju ključni (kratkoročni i srednjoročni) prioriteti države u procesu pristupanja EU. Pred kraj 2005. u Sarajevu su pokrenuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a do parafiranja samog dokumenta prošle su dvije godine. Uslijedile su godine u kojima se nije baš mnogo toga vidljivog događalo na europskom putu, izuzme li se vizna liberalizacija i činjenica da su prijamom Hrvatske u EU granice BiH postale i vanjske granice same Unije.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH stupio je na snagu tek 1. lipnja 2015. godine. Ključni događaj uslijedio je u veljači 2016. godine, kada je tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, unatoč brojnim otporima i u samoj BiH, predao u sjedištu Unije u Bruxellesu službeni zahtjev za članstvo BiH u Europskoj uniji. Da taj potez nije bio preuranjen, pokazala je činjenica da je iste godine Vijeće ministara BiH usvojilo vrlo važnu odluku o sustavu koordinacije procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini. Tom odlukom definirana je institucionalna i operativna koordinacija institucija unutar zemlje u procesu integriranja BiH u EU te zajednička tijela, njihov sastav, nadležnosti i međusobni odnosi. Već u rujnu iste godine Vijeće EU-a pozvalo je Europsku komisiju da pripremi Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU i dalo nalog Komisiji za pripremu upitnika koji je bh. vlastima uručen 9. prosinca 2016. godine.
Ima li napretka
Dvije godine trajala je priprema odgovora na upitnik Europske komisije. U tome je sudjelovalo gotovo 1200 osoba. Održano je više od 70 sastanaka tijela u sustavu koordinacije procesa integriranja. Pripremljeno je 20.037 stranica teksta, koje su na engleski prevela 143 prevoditelja. U veljači 2018. godine odgovori su službeno predani Europskoj komisiji. Godinu poslije Bosna i Hercegovina je predala odgovore na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije.
Nekoliko mjeseci poslije Europska komisija je u svom Mišljenju pred BiH postavila 14 prioritetnih uvjeta koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu, podijeljenih u četiri područja - Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave. U godinama koje su uslijedile malo je toga urađeno na ispunjenju tih prioriteta. Kao dobar primjer može se izdvojiti tek deblokada izbornog procesa u Mostaru te ukidanje smrtne kazne u RS-u.
Realan napredak ostvaren je tek nakon izbora 2022. godine, a svojevrsno ohrabrenje tim reformama i novoj vlasti bila je odluka s kraja te godine da se BiH dodijeli kandidacijski status za članstvo u EU. U proteklih petnaestak mjeseci ostvaren je značajan pomak, usvojeno je više važnih reformskih zakona i drugih odluka, a uspiju li se lideri vladajuće koalicije dogovoriti o preostalih nekoliko zakona, BiH bi konačno na proljeće mogla otvoriti pregovore o pristupanju Europskoj uniji.
