Prapovijest veza BiH s Europskom unijom odnosi se na njezino priznanje 1992. godine, no prva formalna veza između ove zemlje i Unije uspostavljena je 2007. godine potpisom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a nakon toga napravljena su tek tri mala koraka, podnošenje zahtjeva za članstvo, njegovo prihvaćanje te uručivanje upitnika koji je u petak stigao u Sarajevo. S obzirom na složenu strukturu BiH, ali i neriješena pitanja koja će zasigurno morati zemlja ispuniti u sklopu kopenhagenskih kriterija, put BiH zasigurno će biti kompliciraniji nego drugih zemalja.
Komplicirana struktura
Primjerice, Hrvatska, koja je imala nacionalni i politički konsenzus te vrlo brzo donijela nacionalnu strategiju pristupanja, postala je članica EU-a deset godina nakon što je dobila upitnik koji joj je dostavila Europska komisija i odgovorila na pitanja iz njega. Nakon upitnika, na sljedećem potezu je Europska komisija koja treba predložiti otvaranje pristupnih pregovora, što se u bh. slučaju, prema očekivanju domaćih političara, može očekivati do kraja 2017. godine. Tek tada država BiH treba odrediti čelnike pregovaračkoga tima, kao i sve one koji će sudjelovati u pregovorima i uspijevati prilagoditi očekivanja EU. Nakon toga koraka Europsko vijeće, koje čine čelnici zemalja Europske unije, donosi političku odluku i određuje datum početka pregovora. Dok je Hrvatskoj za nastavak puta prema EU jedan od glavnih uvjeta bila puna suradnja s Haaškim sudom zbog slučaja Ante Gotovine, u slučaju BiH to bi mogla biti provedba presuda Suda u Strasbourgu u slučaju “Sejdić-Finci” ili pak odluka Ustavnoga suda BiH o presudi koja sada dovodi u pitanje održavanje izbora odnosno uspostavu vlasti u BiH i Federaciji BiH u tzv. Ljubićevoj apelaciji.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
Otvori KEKS Pay
