Predsjedateljica Zajedničkog povjerenstva za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH Ermina Salkičević-Dizdarević izjavila je kako se procjenjuje da bi eventualni gubici za BiH ako ne uđemo u sustav koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini (CBAM) iznosili oko 300 milijuna KM. Uoči tematske sjednice ovog povjerenstva pod nazivom "Kuda ide energetski sektor u BiH – utjecaj CBAM-a na gospodarstvo BiH", Salkičević-Dizdarević je podsjetila da mehanizam CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) stupa na snagu 1. siječnja 2026. Tematska sjednica organizirana je u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, čiji je potpredsjednik Zdravko Marinković rekao da u posljednje dvije, tri godine neprestano pričamo o zelenoj i cirkularnoj ekonomiji, obvezama iz Sofijske deklaracije, ali da sve to nekako prolazi tiho i bez neke velike pozornosti onih koji se trebaju s time značajnije uhvatiti ukoštac. - U okviru te zelene ili cirkularne ekonomije imperativan i gorući problem koji će pogoditi izvozno orijentirano gospodarstvo BiH tiče se upravo CBAM-a i ključno je pitanje konkurentnost, odnosno želimo li da naše gospodarstvo i dalje bude konkurentno u granicama mogućeg ili ćemo dopustiti da konkurentnost našeg gospodarstva padne uvođenjem CBAM-a. Imamo još godinu i pol dana do početka primjene obračuna i vrijeme je jako kratko imajući u vidu da se radi o vrlo kompliciranom i kompleksnom poslu – naveo je Marinković. Gospodarske komore u BiH koje se bave tom problematikom, dodao je Marinković, na raspolaganju su gospodarstvenicima i vlastima da bi se našla najbolja rješenja.
- Razlog što Europska unija oporezuje države i nameće poreze svim državama koje izvoze u EU je zato što žele postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine. Postoje neke mjere koje se mogu primijeniti da bi se to olakšalo i mi pružamo svu podršku BiH kako bi što lakše provela te reforme - kazao je šef kooperacija Izaslanstva EU-a u BiH Stefano Ellero.
