Gospodarska društva u Federaciji Bosne i Hercegovine koja upravljaju regionalnim ili drugim sanitarnim deponijima za upravljanje otpadom dobit će 300.000 konvertibilnih maraka u cilju unapređenja upravljanja otpadom. Također, 100.000 konvertibilnih maraka rasporedit će se za sufinanciranje projekata za unapređenje upravljanja komunalnim otpadom i prečišćavanje otpadnih voda, piše Večernji list BiH.
Izgradnja deponija
Riječ je o sredstvima iz II. projekta upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini koja su ostala neutrošena te je Federalno ministarstvo okoliša i turizma Vladi Federacije Bosne i Hercegovine predložilo da se usmjere u navedene svrhe. Vlada je prijedlog prihvatila. Ostatak od 47.790 konvertibilnih maraka trebao bi pokriti operativne troškove realizacije projekata. Inače, II. projekt upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini projekt je koji je odobrila Svjetska banka 25. studenoga 2008. godine u iznosu od 40 milijuna dolara. Sredstva su raspoređena po entitetima, i to 55% za Federaciju Bosne i Hercegovine (14,89 milijuna eura) i 45% za Republiku Srpsku (12,19 milijuna eura).
Projekt je pripremljen kao druga faza uspješno realiziranoga upravljanja čvrstim otpadom, a na osnovi naglašene potrebe vlada obaju entiteta za nastavak rješavanja pitanja upravljanja otpadom. Sredstvima iz tog projekta izgrađena su dva regionalna deponija u Mostaru i Livnu.
Prema informaciji o realizaciji II. projekta upravljanja čvrstim otpadom, koja je nedavno razmatrana i usvojena na Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, regionalni deponij izgrađen u Mostaru završen je i počeo je s radom u rujnu 2014. godine. Deponij izgrađen u Livnu završen je nedavno. Uz Livno i Mostar, ovim projektom bili su obuhvaćeni i Tomislavgrad, Gornji Vakuf, Bihać, Živinice i Zenica. Od navedenih sredstava, u Tomislavgradu je urađena studija izvodljivosti odabrane lokacije Pakline. U Gornjem Vakufu urađen je projekt izgradnje I. faze regionalnog deponija i studija utjecaja na okoliš, ali nije mogla biti izdana okolišna dozvola te je kreditor odustao od daljnjeg investiranja.
Kreditor odustao
U Bihaću je također kroz spomenuti projekt urađen projekt izgradnje I. faze regionalnog deponija i studija utjecaja na okoliš, ali nije mogla biti izdana okolišna dozvola i kreditor je odustao od daljnjeg investiranja.
Dio drugog projekta upravljanja čvrstim otpadom obuhvatio je i Živinice, gdje je navedenim sredstvima napravljena projektna dokumentacija i osigurane su sve potrebne dozvole, ali nije bilo vremena za realizaciju daljnjih radova. U Zenici je kroz ovaj projekt saniran i zatvoren deponij otpada u skladu s europskim standardima SIDE.
